Skip to content

CP

80 od 92 zemlje, među njima i Srbija, pristale su potpisati završnu deklaraciju mirovnog summita o Ukrajini u Švicarskoj

  • 80 zemalja od 92 sudionice pristalo je potpisati završnu deklaraciju summita u Švicarskoj. Podržale su ga i četiri organizacije. Prema medijskim izvještajima, ključne zemlje globalnog juga koje su sudjelovale na summitu odbile su potpisati deklaraciju.

Osamdeset zemalja zajednički je pozvalo u nedjelju da “teritorijalni integritet” Ukrajine bude temelj za bilo kakav mirovni sporazum kojim bi se okončao dvogodišnji rat Rusije, iako se neke ključne zemlje u razvoju na švicarskoj konferenciji tome nisu pridružile.

Nisu potpisale Armenija, Bahrein, Brazil, Indija, Indonezija, Libija, Meksiko, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Sveta Stolica, Tajland i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Istovremeno, deklaraciju su, između ostalih, potpisale Mađarska, Srbija, Argentina i Turska. Štoviše, među potpisnicima su Evropsko vijeće, Evropski parlament i Vijeće Evrope.

Zajedničko saopštenje zaokružilo je dvodnevnu konferenciju u odmaralištu Bürgenstock u Švicarskoj obilježenu odsutnošću Rusije, koja nije bila pozvana, ali za koju su se mnogi sudionici nadali da bi se mogla pridružiti na planu puta prema miru.

Tekst saopštenja nakon summita u Švicarskoj, koji su potpisali predstavnici 80 zemalja iz 92 države sudionice skupa:

“Trenutni rat Ruske Federacije protiv Ukrajine nastavlja uzrokovati široku ljudsku patnju i razaranje, kao i stvarati rizike i krize s globalnim posljedicama za svijet ukrajinsku “formulu mira” i druge mirovne prijedloge. Potvrđujemo svoju predanost suzdržavanju od prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države, načelima suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti svih država, uključujući Ukrajinu, unutar njihovih međunarodno priznatih granica, uključujući teritorijalne vode, te rješavanje sporova mirnim putem kao načela međunarodnih prava.

Nadalje, imamo zajedničku viziju o sljedećim ključnim aspektima:

1. Prvo, svaka upotreba nuklearne energije i nuklearnih postrojenja mora biti sigurna, osigurana, zaštićena i ekološki prihvatljiva. Ukrajinske nuklearne elektrane i postrojenja, uključujući nuklearnu elektranu Zaporizhzhia, moraju raditi sigurno i pod potpunom suverenom kontrolom Ukrajine i u skladu s načelima IAEA-e i pod njezinim nadzorom.

Bilo kakva prijetnja ili upotreba nuklearnog oružja u kontekstu tekućeg rata protiv Ukrajine je nedopustiva.

2. Drugo, globalna sigurnost hrane ovisi o neprekinutoj proizvodnji i opskrbi prehrambenim proizvodima. U tom smislu, slobodna, puna i sigurna komercijalna plovidba, kao i pristup morskim lukama u Crnom i Azovskom moru, ključni su. Napadi na trgovačke brodove u lukama i duž cijele rute, kao i na civilne luke i civilnu lučku infrastrukturu, nedopustivi su.

Sigurnost hrane ne smije se ni na koji način staviti u oružje. Ukrajinske poljoprivredne proizvode treba sigurno i slobodno isporučivati ​​zainteresiranim trećim zemljama.

3. Treće, svi ratni zarobljenici moraju biti oslobođeni potpunom razmjenom. Sva deportirana i nezakonito raseljena ukrajinska djeca i svi ostali ukrajinski civili koji su bili nezakonito zatočeni moraju biti vraćeni u Ukrajinu.

Vjerujemo da postizanje mira zahtijeva uključenost i dijalog između svih strana. Stoga smo odlučili ubuduće poduzeti konkretne korake u gore navedenim područjima uz daljnji angažman predstavnika svih strana. Povelja Ujedinjenih naroda, uključujući načela poštivanja teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta svih država, može i hoće poslužiti kao osnova za postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini, navodi se.

Podsjetimo, švicarski zvaničnici poslali su oko 160 pozivnica, no ukupno je, uključujući Ukrajinu, došlo 92 predstavnika, među kojima samo 57 predsjednika i vlada, ostali predstavnici su bili ispod ministarske razine.