BILA JE JEDNA OD NAJLJEPŠIH ŽENA JUGOSLAVIJE: Mijenjala vjeru i ime 2 puta!
Ita Rina bila je filmska superzvijezda u Europi tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je glumila u mnogim uspješnim filmovima, jedina Slovenka koja je dogurala tako daleko. Čak joj je ponuđen posao u Hollywoodu, ali ga je odbila i odabrala Beograd kako bi se usredotočila na svoju obitelj. Danas je ona zaboravljena, ali je bila legendarna ikona tog razdoblja filmske povijesti, također je bila i kraljica ljepote.
Ita Rina je rođena kao Italina Lida Kravanja 1907. godine, u Divači. Umrla je kao Tamara Đorđević, 1979. u Budvi.
Prvi izbor za mis Jugoslavije održan je 1926, i tada se čulo za Italinu Lidu, odnosno Idu Kravanju iz Divače kod Trsta. Ida je odnijela pobjedu na takmičenju za mis Ljubljane, a zatim postala i mis Slovenije.
Njoj je majka branila da se pojavi na finalnom izboru za najljepšu Jugoslavenku, ali je ona posljednjim vozom stigla u Zagreb u trenutku kada je žiri već birao najljepšu od tri finalistkinje. No, primijetio ju je Adolf Müller, vlasnik kina Balkan Palace u Zagrebu. Odmah je poslao njezine fotografije njemačkom filmskom producentu Peteru Ostermayeru. Kako je majka nije htjela pustiti u Berlin, Rina je pobjegla od kuće.
Rina je stigla u Berlin 1927. Ubrzo je imala svoju prvu audiciju, nakon koje je pohađala satove glume, dikcije, plesa, vožnje i jahanja. Fanovi su je obožavali, a kritičari hvalili njenu ‘slovensku ljepotu’ i dar za glumu. Dobivala je na stotine pisama obožavalaca i uslijedila je i ponuda za nastavak karijere u Holivudu.
Nakon nekoliko manjih filmskih uloga 1927. i 1928., kritičari su je konačno primijetili u filmu Posljednja večera iz 1928. godine. Iste godine Rina je upoznala svog budućeg supruga Miodraga Đorđevića, studenta.
Godine 1931. stigla je ultimativna ponuda iz Holivuda: trogodišnji ugovor, koji su je njezini agenti više-manje prisilili da prihvati. Iako su njezini obožavatelji jedva čekali da započne ovo novo poglavlje, šokirala je svijet kada je iznenada otputovala u Beograd umjesto u Holivud.
Odlučila se udati za Jugoslavena koji nije želio ići u SAD. Promijenila je vjeru prešavši u pravoslavlje i poslije selidbe u Beograd po drugi put u životu uzela je i novo ime – Tamara Đorđević.
Djelovala je u Europi do Drugog svjetskog rata, ali je nakon rata pala u nemilost s novim političkim establišmentom . Ostatak života provela je u Jugoslaviji, uglavnom brinući se o obitelji. Samo je još jednom glumila u jugoslavenskom filmu “Atomska nevjesta” iz 1960. godine.
Rina je bila prva slovenska glumica koja se uspjela afirmirati u inozemstvu, samostalno skovati karijeru i postati jedna od najvećih srednjoeuropskih glumica. Ali njezin izbor obitelji umjesto Hollywooda pokazao je da je duboko u sebi uvijek bila djevojka iz rodnog grada iz Slovenije, koja je željela normalan obiteljski život.
Godine 1940. rodila je sina Milana. Nakon bombardiranja Beograda 1941. obitelj se seli u Vrnjačku Banju, gdje Rina rađa kćer Tijanu. Vratili su se u Beograd nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. Iako joj je obećano nekoliko uloga u jugoslavenskim filmovima, svi projekti su otkazani.
Nakon što je primila pismo koje je napisala predsjedniku Titu, Rina je počela raditi kao savjetnica za koprodukciju u Avala filmu. Jednom se vratila na filmsko platno, u filmu Atomska ratna nevjesta iz 1960. redatelja Veljka Bulajića. Ovo je bila njezina posljednja uloga.
Kako je bolovala od astme, Rina i njen suprug preselili su se u Budvu (tada Jugoslavija, sada Crna Gora ) 1967. Tamo se brinula o svom suprugu koji je bio bolestan od skleroze. Rina je umrla 10. 05. 1979. od astmatičnog napadaja. Pokopana je nekoliko dana kasnije u Beogradu, u nazočnosti brojnih filmskih umjetnika, štovatelja, prijatelja i obitelji.