Bolesti dolaze od stresa. Stres dolazi od jada, a jad dolazi od gadova
Danas svi govore o stresu. O njemu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, na televiziji i na radiju, piše u novinama i magazinima, sve je više znanstvenih konferencija, kongresa i tečajeva posvećenih tom problemu. Stoga se naše doba označava kao doba stresa, premda je oduvijek vjerni pratilac čovjeka i svih živih bića.
- Čini se da svi o stresu govore na svoj način, a mnogi i ne pokušavaju postaviti jasnu definiciju.
Jedna od interesantnih tvrdnji koju često čujemo je da “stres dolazi od jada, a jad dolazi od gadova”. Ova izjava, koliko god jednostavna bila, nosi u sebi duboku istinu. Stres često dolazi iz situacija u kojima se osjećamo bespomoćno, kada se suočavamo s nepravednim, manipulativnim ili toksičnim ljudima, odnosno s “gadovima”. Ti ljudi mogu biti naši šefovi, kolege, pa čak i članovi obitelji ili prijatelji koji svojim postupcima i ponašanjem unose nemir u naš život.
- Psihološki mehanizmi stresa
Kada se nađemo u stresnim situacijama uzrokovanim ljudima koji nam ne žele dobro, naš mozak aktivira obrambene mehanizme. Osjećamo tjeskobu, nesigurnost i strah, što može dovesti do fizičkih simptoma poput ubrzanog rada srca, znojenja, problema s disanjem i slično. Dugotrajna izloženost takvim situacijama može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući kronični stres koji je često uzrok bolesti poput visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa i drugih.
- Kako se nositi s gadovima i smanjiti stres
Prepoznajte izvore stresa. Prvi korak u borbi protiv stresa je prepoznavanje izvora problema. Razmislite tko ili što vam stvara najviše stresa. To može biti određena osoba, situacija ili kombinacija faktora. Kada identificirate uzrok, bit ćete u boljoj poziciji da se s njim suočite.
Postavite granice. Jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv stresa je postavljanje granica. Nemojte dopuštati da vas drugi iskorištavaju ili zlostavljaju. Naučite reći “ne” i zaštitite svoje mentalno i emocionalno zdravlje. To može uključivati i distanciranje od toksičnih ljudi, ako je to moguće.
Razvijajte tehnike opuštanja. Pronađite metode koje vam pomažu da se opustite i smanjite stres. To može biti meditacija, duboko disanje, joga, šetnje u prirodi, ili jednostavno provođenje vremena s ljudima koji vam donose radost i mir.
Rad na vlastitom stavu. Ponekad ne možemo promijeniti okolnosti, ali možemo promijeniti svoj stav prema njima. Naučite prihvaćati stvari koje ne možete promijeniti i usmjerite se na ono što možete kontrolirati. Pozitivan stav može vam pomoći da smanjite utjecaj stresa na vaše zdravlje.
Traženje podrške. Nemojte se ustručavati potražiti pomoć od stručnjaka ili prijatelja. Ponekad je razgovor s nekim tko može pružiti objektivan savjet ili samo slušati, najbolji način za smanjenje stresa.
U konačnici, važno je zapamtiti da se gadovi uvijek nađu, ali vaš odgovor na njih može biti ključan za vaše zdravlje i sreću. Psiholozi nas podsjećaju da imamo moć kontrolirati svoj život i izabrati kako ćemo reagirati na stresne situacije.
- Prema Seyleu, tvorcu pojma stres, razlikujemo tri faze u stresnoj reakciji: uzbunu (alarm), prilagodbu (adaptaciju) ili iscrpljenje.
Faza uzbune očituje se reakcijom borbe, bijega ili imobilizacije i neposredni je odgovor na djelovanje stresa. Te reakcije, kad su uspješne, dovode do prilagodbe ili adaptacije, koja je preduvjet zdravlja, ovladavanja novim sposobnostima, odnosno vještinama, omogućujući tako rast i razvoj ličnosti.
Pri dugotrajnom djelovanju stresa ili zbog neuspješne prilagodbe, može doći do iscrpljenja organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan. Prejak ili preslab, odnosno neprimjeren stresni odgovor može dovesti do različitih tjelesnih bolesti i duševnih poremećaja. Primjerice, pojačana stresna reakcija dovodi se u vezu s nastankom povišenoga krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), srčanog udara (infarkta miokarda) ili želučanog vrijeda (ulcus ventriculi). Oslabljen stresni odgovor zbog poremećaja imunološkog sustava pogoduje razvoju kroničnih upalnih bolesti, kao što je reumatoidni artritis.
Kad je organizam izložen negativnom stresu, učinci se mogu očitovati na manje-više svim organskim sustavima. Odavno u medicini postoji koncept psihosomatskih bolesti, u čijem nastanku važnu ulogu igraju negativni stresovi. Stres je čimbenik rizika i u nastanku mnogih drugih bolesti, kao što su neki tumori, tuberkuloza, virusne infekcije itd.