Bruxelles ima ideju: ‘JEDNOSTAVNO, MANJE SE GRIJTE. I vi možete uvesti sankcije Putinu!‘

Drugi čovjek Europske komisije predložio je ideju kako svaki građanin Europske unije može ‘zapapriti‘ Putinu

Prvi potpredsjednik Europske komisije, nizozemski socijalist Frans Timmermans, u Bruxellesu je u utorak iznio ideju kako bi Europljani mogli pomoći u sankcijama protiv Vladimira Putina.

Kako prenosi Guardian, Timmermans je ustvrdio da bi učinkovit način bio smanjiti temperaturu radijatora u domovima.

Kao argument navodi činjenicu da Rusija trenutno ima 40-postotni udio u opskrbi Europske unije plinom, a EU nastoji reducirati tu ovisnost s ciljem da do kraja godine smanji udio za dvije trećine, a da do 2030. u potpunosti prestane nabavljati plin od Moskve.

– Nije lako. Krνaνo je teško, ali moguće je. Mi to možemo, i možemo to brzo, rekao je Timmermans.

– Sve što nam treba je hrabrost i odvažnost da stignemo do cilja. Ako je ikada bio trenutak za to, taj trenutak je sada. Koliko energije trošite je vaš izbor i vi možete odlučiti koliko ćemo biti snažni u našoj reakciji prema Rusiji, poručio je Timmermans, piše Jutarnji.

SAD ne ovisi toliko o ruskoj nafti – od ukupne količine nafte koju su Amerikanci uvezli 2020. godine, na rusku naftu otpada samo 3%.

Što bi se dogodilo kad bi ruski plin prestao ići u Europu?

Cijene grijanja – koje su već prilično visoke – bi dodatno narasle. Ruski plin čini oko 40% cijelog europskog uvoza plina. Osobito su pritom izložene Italija i Njemačka, koje najviše ovise o ruskom plinu.

Europa bi to mogla nadomjestiti okretanjem postojećim izvoznicima plina poput Katara, Alžira, ili Nigerije, ali postoje tehničke prepreke koje bi trebalo riješiti da bi se u tim zemljama u kratkom roku povećala proizvodnja.

Što se tiče SAD-a i Velika Britanije – iz Rusije dolazi samo 5% plina kojeg troše Britanci, a SAD uopće ne uvozi ruski plin.

Međutim, cijene plina su u obje zemlje svejedno značajno porasle kao posljedica zastoja u globalnoj opskrbi.

Iako je glavnina dosadašnjih sankcija prema Rusiji zbog njezine inνazije na Ukrajinu bila donošena zajednički između Europe i SAD-a, kada je riječ o energetskom sektoru, Bruxelles nije spreman ići u korak s Washingtonom koji je u utorak najavio potpunu zabranu uvoza ruskih energenata. EU ima fazni plan prema kojemu bi do 2030. dokinula svoju ovisnost o moskovskim isporukama.

Može li se naći zamjena za plin iz Rusije?

Ne baš lako. “Teže je nadomjestiti plin, zato što imamo velike plinovode koji plin prenose iz Rusije u Europu,” rekao je za BBC Ben McWilliams, analitičar koji se bavi energetskom politikom.

Stručnjaci s ekonomskog instituta Bruegel iz Bruxellesa kažu da bi u slučaju prekida ruskog izvoza plina prema Europi, manjak mogao biti nadoknađen uvozom ukapljenog plina (LNG) iz SAD-a.

Druga posljedica bi mogla biti povećano oslanjanje na druge izvore energije – ali to je proces koji nije ni brz ni lagan.

“Obnovljivim izvorima će trebati još dosta vremena da postanu značajni, tako da kratkoročno oni ne mogu biti rješenje,” kaže analitičar Simone Tagliapietra. “Zato, kad se radi o nadolazećoj zimi, Europi može pomoći prebacivanje na neki drugi izvor goriva, kao na primjer ponovno pokretanje elektrana na ugljen. Italija i Njemačka imaju pripremljen taj scenarij za hitne slučajeve.”

EU je napravila plan po kojemu bi Europa mogla prestati ovisiti o ruskim fosilnim gorivima “prije 2030. godine.” On uključuje mjere koje predviđaju diverzifikaciju opskrbe plinom, ali i zamjenu plina kao goriva za grijanje i proizvodnju struje.

Što će biti s računima za grijanje i cijenama goriva?

Potrošači će se morati nositi sa sve većim cijenama energije i goriva, koje su došle kao posljedica rata.