Skip to content
troskovizivotau Njemackoj

DA LI SE VIŠE NE ISPLATI IĆI RADITI U Njemačku?!

Zbog rastuće nezaposlenosti, njemačke vlasti namjeravaju da smanje dalju imigraciju radne snage na osnovu odluke iz 2016. o olakšicama za građane Zapadnog Balkana.

Radne grupe su se usaglasile da se olakšice, koje ističu krajem ove godine, produže za još dvije godine, ali i da se smanje mogućnosti da nekvalifikovana snaga može da ih koristi.

To, praktično, znači da će i mnogi građani Srbije koji su planirali da se upute u Njemačku u potrazi za poslom imati mnogo manje šanse da pronađu zaposlenje u narednom periodu.

Istovremeno, smanjiće se i prihodi od doznaka za koje se očekuje da će već ove godine, zbog povratka oko 400.000 gastarbajtera u Srbiju, biti manji za čak milijardu eura.

Pravilo za radnike sa Zapadnog Balkana uvedeno je prije pet godina, nakon što su njemačke vlasti ove države uvrstile među “bezbjedne zemlje porijekla”.

Iako je njemačka vlada prvobitno namjeravala da bez mnogo rasprave produži ovaj propis, pandemija koronavirusa i recesija u koju je upala najveća privreda Evrope uticale su da se pojedini državni zvaničnici usprotive ovoj inicijativi.

Tako bi balkanski “gastarbajteri”, prvenstveno nekvalifikovani radnici poput građevinaca, negovateljica, kuvara, konobara i ostalih mogli ubuduće da mnogo teže dolaze na rad u Nemačku, ako ovaj prijedlog bude usvojen. Ipak, još treba sačekati sve detalje i kriterijume koji će biti definisani novim propisom.

Olakšice od 1. marta ugrožene koronom

Od 1. marta ove godine u Nemačkoj je stupio na snagu novi Zakon o useljavanju stručnjaka, koji se odnosi na kvalifikovane radnike iz zemalja van EU, dakle i iz Srbije.

Novi zakon proširuje mogućnosti za kvalifikovane stručnjake iz država van Evropske unije da dođu u vodeću ekonomiju Evrope radi zapošljavanja.

Takođe je novina da kandidati sa kvalifikovanim stručnim obrazovanjem (u stručne kvalifikacije se ubrajaju stručna obrazovanja za koja je u Njemačkoj utvrđen minimalan period trajanja od dvije godine), a ne samo visokoobrazovani, kao do sada, ukoliko posjeduju odgovarajuće znanje njemačkog jezika i osigurano uzdržavanje, mogu doći u Njemačku na šest mjeseci u svrhu traženja posla.

U Njemačkoj je prije korona krize živjelo 450.000 Srba, a najviše nade u posao van Srbije polažu medicinari, medicinske sestre i tehničari, vozači, kuvari i gerontodomaćice, ali i oni sa višom i visokom školom, opet medicinari, odnosno doktori medicine i stomatolozi, a slijede ekonomisti, arhitekte i fizioterapeuti.

Njemacka

Ipak, podaci govore da Srbi u dijaspori najčešće rade takozvane teške poslove – muškarci su obično zaposleni na građevini, a žene na poslovima održavanja. Mnogi su svoje utočište našli i u proizvodnim firmama, gde su uključeni direktno u proizvodnju.

Viza za stručnjake najduže za 6 nedjelja

Šta još podrazumjeva novi njemački zakon koji treba da olakša imigraciju iz takozvanih trećih zemalja, odnosno zemalja van EU?

Kao stručnjaci se više ne računaju samo ljudi sa visokom stručnom spremom, već i kvalifikovane osobe čije je stručno obrazovanje trajalo najmanje dvije godine i ekvivalentno je njemačkom obrazovanju. Diplome moraju biti priznate u Njemačkoj.

Za priznavanje diploma zadužena je Centralna međunarodna služba za zapošljavanje (ZAV) sa sedištem u Bonu, koja pripada Saveznoj agenciji za zapošljavanje.

Cilj je da se priznanje diplome završi u roku od tri mjeseca nakon predaje svih potrebnih dokumenata. Proces izdavanja vize za stručnjake trebalo bi da traje najviše 4 do 6 njedelja, što je, pored jednakih uslova za zaposlenje svih građana, jedna od najvećih promjena.

Bilo koji stručnjak iz zemlje van EU koji može da dokaže da ima ugovor o radu u Njemačkoj i odgovarajuće stručne kvalifikacije može doći u ovu zemlju. Novim zakonom nisu obuhvaćeni pomoćni poslovi za koje nije potrebna stručna kvalifikacija.

Međutim, ako imate osnovnu profesionalnu kvalifikaciju i možete dokazati ugovor o radu ili ponudu za posao u Njemačkoj, možete se dokvalifikovati.

Svako ko ima ugovor o radu ili konkretnu ponudu za posao dobiće dozvolu boravka na četiri godine ili onoliko koliko traje ugovor o radu. Poslije toga, stručnjaci se mogu trajno naseliti u Njemačkoj, odnosno stiču pravo na neograničeni boravak.

njemacka

Stariji od 45 godina

Poseban propis se odnosi na stručnjake starije od 45 godina. Ako želite da dođete u Nemačku morate da imate platu od najmanje 3.685 evra bruto ili dokaz da ste uplaćivali za adekvatnu penziju.

Posebna regulativa za tražena zanimanja

Ako ste ljekar, informatičar ili medicinska sestra i imate najmanje pet godina radnog iskustva, ne treba vam formalno priznavanje vaših kvalifikacija. Međutim, vaš poslodavac se mora obavezati da će pokriti troškove života i deportacije tokom jedne godine – kada se radni odnos završi, ukoliko zaposleni ne bude htio dobrovoljno da napusti Njemačku.

Više od 10 odsto nezaposlenih

Najjače ekonomije eurozone, koje su i najveći partneri srpske privrede, značajno su pogođene krizom zbog koronavirusa. U Njemačkoj i Austriji, gdje živi i radi oko 750.000 srpskih građana, privreda je stajala skoro dva mjeseca, a nezaposlenost je u tom periodu povećana na više od 10 procenata.

Samo u Njemačkoj vlada očekuje veliki talas stečajeva i tri miliona nezaposlenih, pa zvuči logično odluka da se smanji priliv radne snage iz drugih zemalja.

Novi.ba/Srbijadanas.com