EU komisija želi najmanje 18 milijardi eura hitne pomoći kako bi pomogla ukrajinskoj vladi

Europska komisija želi najmanje 18 milijardi eura hitne pomoći kako bi pomogla ukrajinskoj vladi da opstane sljedeće godine.

Dužnosnici u Bruxellesu misle da bi EU trebala osigurati barem polovicu mjesečnih tekućih troškova od 3 do 3,5 milijarde eura koliko procjenjuje da bi ukrajinska država trebala funkcionirati 2023., doznaje Guardian.

Financijska pomoć najvjerojatnije bi bila u obliku jeftinih kredita s dugim rokovima otplate. No to bi zahtijevalo od država članica EU-a da nađu dodatni novac kako bi jamčile zajmove i potencijalno platile kamate.

Prema Svjetskoj banci, ukrajinsko gospodarstvo je na putu da se smanji za više od jedne trećine (35%) u 2022., kao rezultat rasprostranjenog uništavanja tvornica, infrastrukture, plodne zemlje, kao i raseljavanja 14 miliona ljudi. Izvori iz EU strahuju da bi Ukrajina, ako si ne može priuštiti plaćanje računa, mogla tiskati novac, što bi izazvalo inflaciju.

Dužnosnici EU-a optimistični su glede sporazuma o novoj financijskoj pomoći, unatoč dugim odgodama u oslobađanju sredstava od 9 milijardi eura za Ukrajinu obećanih u petom mjesecu. Gotovo pet mjeseci otkako je Komisija predložila 9 milijardi eura “makro financijske pomoći” za Ukrajinu, puštena je samo 1 milijarda eura.

Ranije ovog mjeseca, Bruxelles i Kijev potpisali su sporazum o sljedećih 5 milijardi eura, otvarajući put tranši od 2 milijarde eura koja će biti puštena ovog mjeseca.

Države članice EU-a natezale su se oko toga treba li pomoć Ukrajini ponuditi kao bespovratna darovnica, što preferira Njemačka, ili jeftine zajmove, opciju koju podupire većina država članica.

Novac bi ukrajinskoj vladi omogućio isplatu plaća, financiranje humanitarne pomoći i hitne popravke neke bitne infrastrukture. Ali daleko je ispod golemih troškova obnove Ukrajine, koje Svjetska banka procjenjuje na 349 milijardi dolara (359 milijardi eura).