EU potvrdila visoke carine na kineske električne automobile; Možemo očekivati da će Kina uzvratiti udarac
Evropska komisija potvrdila je ono što se činilo unaprijed određenim zaključkom: od 5. jula bit će uvedene visoke carine na baterijska električna vozila proizvedena u Kini (BEV).
Nakon ove značajne odluke koja je spremna redefinirati odnose s Pekingom možemo očekivati da će Kina uzvratiti udarac, tj. da će uslijediti mjere odmazde protiv evropskih proizvođača, piše Euronews.
Odluka koja je najavljena početkom juna zapravo je rezultat devetomjesečne istrage koja je otkrila da se subvencije ‘pumpaju’ kroz cijeli opskrbni lanac BEV-ova proizvedenih u Kini, kako od strane domaćih tako i od stranih kompanija.
Zvaničnici su saopštili kako je javni novac otkriven posvuda, od iskopavanja sirovina potrebnih za proizvodnju baterija do brodskih službi angažiranih da donesu gotove proizvode do evropskih obala.
Sam opseg subvencija omogućuje kineskim proizvođačima da ponude svoje BEV po osjetno nižim cijenama od onih koji se sklapaju u bloku, gdje su troškovi energije i rada puno veći. Razlika u cijenama izazvala je brz porast uvoza BEV-ova proizvedenih u Kini: s 3,9% tržišnog udjela u 2020. na 25% na kraju 2023., objavila je Evropska Komisija.
Dakle, zaključak svega je kako val jeftinog uvoza predstavlja ‘prijetnju od ekonomske štete’ industriji EU-a te da bi mogao dovesti do razornih gubitaka, kao i uzdrmati sigurnost 12 miliona izravnih i neizravnih radnih mjesta.
Iako će uvođenje mjera za sada biti privremeno, carinske vlasti će od kineskih izvoznika tražiti bankovne garancije, a ne gotovinu, tako da krajnji kupci možda neće odmah primijetiti promjenu u svom džepu.
Carine će ostati na snazi dok se za četiri mjeseca ne donese konačna odluka, koju bi zemlje mogle blokirati ako skupe kvalificiranu većinu protiv prijedloga. (15 država članica koje predstavljaju 65% stanovništva bloka.)
Njemačka, svjetski izvoznik automobila s jakim vezama s kineskim tržištem, i Mađarska, rastuće središte kineskih ulaganja, su među onima koji će se vjerovatno protiviti. Nasuprot tome, Francuska i Italija podržavaju dodatne namete, što sugerira da će izborima u novembru prethoditi sveobuhvatna politička borba.
Nade za iskorak su ipak male
Peking je osporio istragu u obliku i sadržaju, nazivajući je “golim protekcionističkim činom” koji “umjetno konstruira i preuveličava takozvane subvencije”, te je obećao “poduzeti sve potrebne mjere” za obranu domaćih tvrtki.
Prošlog mjeseca, kinesko Ministarstvo trgovine pokrenulo je antidampinšku istragu o uvozu svinjskog mesa iz EU, potez koji se naširoko smatra uvodom u odmazdu. Poljoprivreda i avijacija smatraju se sektorima najosjetljivijima na gnjev Pekinga.
U četvrtak je glasnogovornik ministarstva zauzeo pomirljiv ton: “Postoji još četiri mjeseca prije arbitraže i nadamo se da će europska i kineska strana krenuti u istom smjeru, pokazati iskrenost i nastaviti s konzultacijama procesuirati što je prije moguće.”
Kineska gospodarska komora prema EU bila je kritičnija, rekavši da je“duboko razočarana i nezadovoljna” odlukom Komisije, za koju je rekla da je “potaknuta političkim čimbenicima” i da će “štetiti interesima potrošača”.
Kina proizvodi tri četvrtine svjetskih automobilskih baterija, što je velika prednost za proizvođače automobila koji mogu drastično smanjiti troškove proizvodnje i proširiti se na međunarodnu razinu. Azijski div sada je najveći svjetski izvoznik automobila, skinuvši s trona Japan.
No, situacija zabrinjava EU i Bruxelles je prije dva mjeseca izrazio bojazan da bi nepoštena konkurencija mogla ozbiljno naštetiti njegovoj automobilskoj industriji.