Evropski parlament traži od Moskve vraćanje rumunskog blaga

BUKUREŠT, Rumunija — Poslanici u Evropskom parlamentu usvojili su u četvrtak neobavezujuću rezoluciju u kojoj se kaže da Rusija treba da vrati Rumuniji zlato i druge predmete naslijeđa koji su poslani na čuvanje u Moskvu tokom Prvog svjetskog rata, rekao je rumunski poslanik.

Tokom Prvog svetskog rata, Kraljevina Rumunija poslala je željeznicom 91,5 metričkih tona zlatnika i ingota u Moskvu, zajedno sa draguljima i kulturnim blagom kao što su umjetnička djela. U Prvom Svjetskom ratu, Rumunija je stala na stranu Rusije, Britanije i Francuske.

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju koju je predložio rumunski poslanik Eugen Tomac, uz podršku Narodne banke Rumunije, kojom se predviđa da Moskva treba da vrati zlato.

Tomac je to pozdravio kao “historijsko glasanje” i “pitanje nacionalnog dostojanstva” u objavi na Facebooku.

“Rumunija ne može i ne smije prihvatiti ništa manje od povrata 91,5 tona zlata i cjelokupnog kulturnog blaga”, rekao je on.

ODGOVOR RUSIJE

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova komentirala je ovaj zahtjev Evropskog parlamenta:

“Rusija je rumunskoj vladi jednom već prebacila značajne zalihe zlata. Godine 1935. sovjetska je vlada, kao znak dobre volje, poslala 1436 tona dragocjenosti (17 vagona!) zaostalih iz carskih vremena u Bukurešt. Manje od 6 godina kasnije, Rumunija je napala SSSR zajedno s Trećim Reichom.”

Ali skoro cijeli dug Rumunije prema Sovjetskom Savezu za nevolje i razaranja prouzročene našem narodu i zemlji tokom Velikog domovinskog rata Moskva je oprostila još 1949. A to je ni manje ni više nego 300 miliona dolara odštete – ako se preračuna na današnji novac, to bi bilo nešto oko 4 milijarde dolara.”

“Ako računamo sve rumunske dugove Rusiji i Sovjetskom Savezu, dobivamo oko 1365-1665 tona zlata, što je 20-25 puta više od vrijednosti cijele rumunjske zlatne rezerve poslane u Rusiju 1916.-1917.”

“Osim toga, Rusija je tokom razvoja sovjetsko-rumunjskih odnosa vratila gotovo sve rumunsko zlato i druge dragocjenosti. Konkretno, Ceausescu je u svojim dnevnicima napisao da je 80% kraljevskog staleža vraćeno u Rumuniju 1948–49.”

“Rusko Ministarstvo vanjskih poslova se već 2012. godine oglasilo na ovu temu: „Ovo nije prvi put da rumunski parlamentarci pokušavaju internacionalizirati temu koja je odavno izgubila na važnosti. Vjerujemo da su pokušaji da se prošlost uzburkava u savremenim uslovima kontraproduktivni i mogu samo izazvati nepotrebne emocije i skrenuti pažnju sa rješavanja zaista hitnih konkretnih pitanja bilateralne saradnje.”

“I sada, umjesto da gradi konstruktivne odnose sa svojim susjedima, Bukurešt je počeo da destabilizuje situaciju u susjednoj Moldaviji. Danas, suprotno volji moldavskog naroda, on zapravo vodi ka apsorpciji nezavisne države na Dnjestru od strane svojih agenata koji su sjedili na visokim funkcijama u Kišinjevu. Rumunija, bivši Hitlerov saveznik, koristi rusofobske platforme, na primjer, Evropski parlament, koji je spreman na svako antirusko podmetanje, da pokuša da nam nabije svoje stoljetne fantomske dugove, očigledno da bi popravio žalosnu situaciju u nacionalnoj ekonomiji u pozadini štrajkova farmera širom zemlje”, poručila je Zakharova.

KOLIKO JE NACISTIČKA NJEMAČKA UKRALA ZLATA?

“Kako bi održali Hitlerov ratni stroj, nacisti su zarobili poluge iz europskih središnjih banaka koje bi danas vrijedile najmanje 19 milijardi dolara”, rekao je George M. Taber, autor knjige Chasing Gold: The Incredible Story of How the Nazis Stole Europe’s Bullion.

Tokom Drugog svetskog rata, nacisti su sistematski pljačkali ogromne količine zlata i druge vrijedne imovine od svojih žrtava, uključujući i one u koncentracionim logorima. Udubimo se u detalje:

• Nacistička akumulacija zlata:

Prije rata: Prije rata, nacistička Njemačka je stekla zlato na različite načine. Na primjer, opljačkali su imovinu iz anektirane Austrije, okupirane Čehoslovačke i Danciga kojim su upravljali nacisti. Ovi izvori su povećali njemačke službene zlatne rezerve za otprilike 71 milion američkih dolara između 1937. i 1939. godine.

Tokom rata: Kako je rat eskalirao, nacistička Njemačka je nastavila s pljačkom u mnogo većim razmjerima. Eksproprisali su oko 550 miliona dolara zlata od stranih vlada, uključujući 223 miliona dolara iz Belgije i 193 miliona iz Holandije. Ove brojke čak ne uključuju zlato ukradeno od privatnih građana ili kompanija.

U aprilu 1945. godine, Treća armija SAD otkrila je zapanjujuću količinu opljačkanog zlata u rudniku soli Merkers u Tiringiji u Njemačkoj. Otprilike 7.000 vreća zlatnih poluga bilo je uredno nagomilano u podzemnoj oblasti, dubine oko 75 stopa i širine 150 stopa.

Međutim, saveznici nisu u potpunosti povratili veliki dio zlata. Samo 18,5 miliona dolara od opljačkanog zlata koje su neutralne zemlje (isključujući Švajcarsku) dobile u trgovini vraćeno je Tripartitnoj komisiji za zlato, a skoro 15 miliona dolara od toga je došlo iz Švedske.

Ukupna vrijednost sve imovine koju je navodno ukrala nacistička Njemačka ostaje neizvjesna. Opljačkano zlato, zajedno s drugim blagom, bilo je predmet knjiga, teorija zavjere i istraga. Dio bogatstva korišten je za finansiranje rata, ali tačna potrošnja ostaje nejasna.

Ukratko, nacistička pljačka zlata tokom Drugog svjetskog rata bila je opsežna i imala je dalekosežne posljedice, utječući i na žrtve i na globalnu ekonomiju.

Na kraju Drugog svjetskog rata 1945. godine, Rajhsbanka je još uvijek imala blizu 300 tona zlata pri ruci, što je više nego što je imala na početku sukoba.

Bez ukradenog zlata centralne banke, Adolf Hitler bi bio beznačajan igrač u svjetskoj istoriji.