Iako je Ukrajina otkazala Dan pobjede 9. maja, jutros su stanovnici prinosili cvijeće Vječnoj vatri (FOTO)
- Ukrajina danas prvi put u svim godinama nezavisnosti neće službeno slaviti Dan pobjede nad fašizmom.
Prošlog juna predsjednik Vladimir Zelenski potpisao je zakon prema kojem se praznik u potpunosti pomiče na 8. maj, koji je nazvan ‘Dan sjećanja i pobjede nad nacizmom’. A 9. maj postao je ‘Dan Evrope’ i izgubio status neradnog dana. Svoju inicijativu najavio je tokom obraćanja Ukrajincima 8. svibnja 2023. godine, piše strana.today.
Zelenski je ovaj korak objasnio rekavši da je ‘8. maj stupio na snagu Akt o bezuvjetnoj predaji Wehrmachta’ i taj datum ‘većina naroda svijeta’ slavi.
Podsjetimo, zemlje bivšeg SSSR-a, ali i neke druge (primjerice Izrael) Dan pobjede slave 9. maj zbog vremenske razlike. Zbog različitih vremenskih zona s Evropom, sporazum o njemačkoj predaji stupio je na snagu u Kijevu i Moskvi 9. maja 1945.
Imajte na umu da se i sada vrijeme u Ukrajini i Rusiji također poklapa, jedan sat ispred evropskog vremena.
Međutim, Zelenski je prošle godine samo konsolidirao trend koji je započeo 2015.: vlada je naglasak službenih proslava prebacila na 8. maja, iako se najviše slavio 9., organizirane su procesije i položeno cvijeće na spomenike žrtvama. Štoviše, ta se tradicija nastavila i prošle godine, kada je već najavljeno ukidanje praznika.
Ove godine stanovnici Ukrajine već počinju aktivno tražiti informacije o Danu pobjede na Googleu. Ovaj zahtjev – “Dan pobjede” – postao je najpopularniji iz Ukrajine ovog jutra, prema usluzi Google Trends.
A ujutro 9. maja stanovnici Kijeva donose cvijeće Vječnoj vatri u Parku slave.
Prema istorijskim dokumentima, dana 4. maja, novoimenovani vrhovni zapovjednik Kriegsmarinea, general admiral Hans-Georg von Friedeburg , potpisao je djelomičnu predaju Wehrmachta za sjeverozapadnu Njemačku, Dansku i Nizozemsku na Timelobergu blizu Lüneburga u prisutnosti Britanaca, koji se dogodio 5. maja u 8 sati, stupio je na snagu.
Nakon što je Eisenhower odbio zahtjev za posebnim primirjem sa zapadnim saveznicima, general-pukovnik Alfred Jodl potpisao je prvu bezuvjetnu predaju svih njemačkih trupa u Reimsu 7. maja. Stupila je na snagu 8. maja u 23.01 po srednjoeuropskom vremenu.
U drugom dokumentu dogovorena je ratifikacija ove bezuvjetne predaje od strane Vrhovnog zapovjedništva Wehrmachta i zapovjednika kopnene vojske, zrakoplovstva i mornarice. Pošto se sovjetska Vrhovna komanda nije saglasila sa tekstom predaje i zato što Susloparov /relativno niskorangirani službenik/ nije bio ovlašten da potpiše ovaj dokument, SSSR je zatražio da se u Berlinu potpiše drugi, izmijenjeni tekst predaje.
Lider SSSR-a Josif Visarionovič Staljin izjavio je da Sovjetski Savez smatra da je tekst predaje u Remsu uvodni dokument, a američki vojskovođa Eisenhower odmah se saglasio s tim. Drugi argument potpisnika u Reimsu bio je da su neki njemački oficiri smatrali da potpisana predaja predstavlja samo predaju zapadnim saveznicima, dok su se borbe nastavile na istoku, posebno u Pragu.
Međutim, Moskva se tome suprotstavila, Staljin je poslao zvaničnu izjavu i podsjetio da je Crvena armija bila ključni faktor za pobjedu.
To je učinjeno potpisivanjem drugog dokumenta o predaji u sovjetskom stožeru u Berlin-Karlshorstu.
U kasnim večernjim satima 8. maja, 16 minuta iza ponoći, potvrdu su potpisali feldmaršal Keitel (za OKW i vojsku), general admiral Hans-Georg von Friedeburg (mornarica) i general pukovnik Hans-Jürgen Stumpff (zrakoplovstvo, kao predstavnici potpisao vrhovni zapovjednik, feldmaršal Robert von Greim ). Ratifikacija se otegla do iza ponoći.
– Nijemci su u Reimsu potpisali preliminarni akt o bezuslovnoj predaji. Glavni doprinos, međutim, dali su sovjetski ljudi, a ne saveznici, stoga, kapitulacija mora biti potpisana pred vrhovnom komandom svih zemalja antihitlerovske koalicije, a ne samo pred vrhovnom komandom saveznika. Štaviše, nisam saglasan sa činjenicom da predaja nije potpisana u Berlinu, koji je bio centar nacističke agresije. Dogovorili smo se sa saveznicima da se Reimsov protokol smatra preliminarnim – napisao je Staljin.