Izvještaj UN-a: Od skoro 33 miliona ukrajinskog poljoprivrednog izvoza Afrika dobila samo 4
Žitarice i ostale prehrambene namirnice iz Ukrajine izvozile su se u 45 zemalja na tri kontinenta, 46% u Aziju (oko 15m), 40% u Zapadnu Europu (13m), 12% u Afriku (4m) i 1% u Istočnu Europu.
Dogovor o žitaricama između Rusije i Ukrajine dogovoren je prije godinu dana u Istanbulu uz posredovanje UN-a i Türkiye s ciljem puštanja prijeko potrebnog ukrajinskog žita na globalno tržište.
Prema prvom dijelu sporazuma, Moskva je obećala da neće napadati teretne brodove koji prevoze ukrajinsko žito iz crnomorskih luka, dok su se Turska i UN obvezali pregledati teret na brodovima. Drugi dio sporazuma izuzeo je ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva iz sankcija SAD-a i EU-a. Inicijativa predviđa i izvoz gnojiva, uključujući i amonijak.
U okviru Inicijative do sada nije bilo takvog izvoza. Izvoz amonijaka u okviru Inicijative ovisit će o ponovnom pokretanju cjevovoda za amonijak od Togliattija u Rusiji do ukrajinske luke Yuzhny/Pivdennyi. Oštećenje na cjevovodu prijavljeno je 5. juna, a njegovo stanje nije poznato, piše UN.
Od tada je oko 32.9 miliona tona žitarica u vrijednosti od 8-9 milijardi dolara otišlo iz Ukrajine u zemlje uključujući Kinu, Španjolsku i Tursku.
Dogovor je uzrokovao pad globalnih cijena hrane za 11,6 posto, prema indeksu cijena hrane UN-a. Za Kijev, pak, sporazum nije samo ključni izvor prihoda u čvrstoj valuti; također oslobađa ukrajinske silose za žito za novu žetvu, sprječavajući povećanje domaćih cijena.
Kina je bila najveći kupac ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda izvezenih u okviru crnomorskog sporazuma. Od gotovo 33 miliona tona isporučene ukrajinske robe, 8 miliona je otišlo u Kinu.
O tome svjedoče danas objavljeni podaci UN-a.
Na račun Kine, glavni kupci žitarica, kukuruza i drugih ukrajinskih proizvoda bile su azijske zemlje – blizu 16 miliona tona. Među njima je i Turska, koja je na ukupnoj ljestvici na trećem mjestu.
Na drugom mjestu slijede zemlje EU sa 12,8 miliona tona. U prvih pet po kupnji iz Ukrajine još su Španjolska, Italija i Nizozemska.
Afričke zemlje, za koje se govorilo da su glavni primatelji žitarskog posla, znatno su niže na listi. Ukupno su otkupili samo 4 miliona tona poljoprivrednih proizvoda.
Žitni koridor konačno je zastao. Ugovor koji je istekao 17. jula nije produžen.
Rusija se povukla iz sporazuma jer njezini uslovi (od kojih su glavni deblokada cjevovoda za amonijak Togliatti-Odessa i povezivanje Ruske poljoprivredne banke sa sustavom SWIFT) nisu uzeti u obzir.
U međuvremenu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će razmotriti povratak na dogovor o žitu “ako se uzmu u obzir i provode sva načela njezina sudjelovanja u njemu, bez iznimke”.