Skip to content

JEZIVI običaji u SRBIJI – SNOHAĆENJE! Svekar mora da spava sa snajom

Postoji veliki broj tradicionalnih običaja o kojima se danas priča sa čuđenjem, a donedavno su bili potpuno normalna stvar u našim krajevima.

Naime, neki od tih običaja se i dan danas poštuju, iako su mnogima čudna, a takvi običaji se pretežno održavaju u ruralnim sredinama, gdje je još uvijek na snazi tradicija.

Iako je već 21. vijek, veliki broj ljudi veoma poštuje ove običaje, a ne bismo se začudili da čujemo negdje da se dešavaju i ove stvari o kojima ćemo danas pričati.

Veliki broj ovih običaja je skoro pa iskorijenjen iz naše kulture, neki i dalje opstaju, a srećom za snahe, običaj snohaćenja je danas izumro, barem se nadamo.

Naime, za ovaj običaj ne zna se tačno kada je krenuo, ali je trajao sve do 1912. godine, dok nije pala vladavina Otomanskog carstva. Ipak, neki navode da je trajao sve do 1045. godine.

U tom periodu bilo je potpuno normalno ugovarati brakove između djece koja su imala i manje od 15 godina, što znači da nisu bili polno aktivni i nisu imali skoro nikako iskustva u tome. Upravo iz tog razloga je nastao i običaj snohaćenja, gdje je prva bračna noć sa mladom bila rezervisana za njenog svekra.

Naime, svekar je prvi spavao sa mladom snahom, a zbog toga je mlada vrlo često ostajala i trudna

Obzirom da dječak nije imao pojma o tim stvarima, vrlo često nije ni shvatao da on nije otac svome djetetu, ali je on kad odraste, isto radio nakon ženidbe svog sina, te se to prenosilo s koljena na koljeno.

Srećom ovaj običaj je izgleda nestao, a nadamo se da se ne praktikuje više ni u jednom dijelu Srbije.

Srpska kultura prepuna je različitih običaja, za koje nove generacije, pogotovu one iz urbanih sredina nikada nisu ni čule, dok ih se se u nekim krajevima još uvijek pridržavaju. Svakako najinteresantniji su svadbeni običaji, kao i oni vezani za intimu. Zbog nekih od njih danas bi se moglo i na sud.

Pored SNOHAĆENJA evo još nekoliko primjera narodnih običaja:

Sororat

Radi se o braku udovca sa svastikom. Ovaj običaj se uglavnom praktikovao ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Ustanovljeno je da je sororat postojao sve do polovine XX vijeka u Istočnoj Srbiji.

Muž koji ostane udovac mogao je da oženi sestru svoje žene, pod uslovom da ona već nije udata. Kao razlog ovog braka navodi se da o djeci koja su ostala bez majke najbolje može da brine majčina sestra.

Levirat

Predstavlja bračnu zajednicu koju sklapa žena sa bratom svog preminulog supruga. I ovaj običaj, kao u slučaju sororata, praktikovao se ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom.

Kod nekih narod, levirat je bio institucija bračnog prava, po kojoj se brat mora oženiti udovicom umrloga, ukoliko on nije imao dece, kako bi se nastavila loza.

Mnogoženstvo

Iako se ovaj oblik bračne zajednice nije dešavao često, ipak je zabilježeno nekoliko slučajeva. Ovaj običaj je podrazumjevao da muškarac ima pravo da se oženi sa više žena. U Vojvodini su ovi slučajevi zabilježeni još u prvoj polovini 18. vijeka.

Ovaj običaj je bio protiv zakona, pa se svako ko je otkriven, bio kažnjavan. Međutim, bogatim ljudima se gledalo kroz prste kada je u pitanju ovaj običaj.