Skip to content

‘PREVIŠE MUSLIMANA’: Kako se ukrajinske izbjeglice nose s kulturnom integracijom u etnički različitim područjima Velike Britanije

Nešto više od sto hiljada Ukrajinaca potražilo je utočište u Velikoj Britaniji – velika većina njih su žene i djeca. Ali nije svima lako nastaniti se u zemlji u kojoj su etnička raznolikost i kulturne vrijednosti jako različite od onoga na što su navikli kod kuće, piše Channel 4.

Nedavna video priča britanskog Channel 4 o tome kako su se ukrajinske izbjeglice smjestile kod obitelji iz Birminghama, ali su se tjedan dana kasnije iselile “zbog kulturoloških razlika” dobila je odjek: Ukrajincima se nije sviđao velik broj muslimana i “obojenih” migranata na tom području, piše ukrajinska Strana.

Andrea iz Birminghama, koja je odlučila ugostiti Ukrajinku i njezinog sina u sklopu programa Homes for Ukraine, živi u multietničkom području. Prema ženinim riječima, Ukrajinka je nakon što se smjestila rekla da “na ovom području ima previše muslimana“.

Bili smo šokirani koliko joj je bilo teško prihvatiti različite kulture: previše muslimana, previše ljudi s različitim bojama kože”, rekla je Andrea za Channel 4, koja je mišljenje Ukrajinke shvatila kao manifestaciju netolerancije.

Izbjeglice su bile nezadovoljne i činjenicom da su u lokalnoj školi većina djece bili crnci i Azijati. Ukrajinka je rekla da je jako zabrinuta za sebe i svog sina. Ide u školu koja “nema dovoljno bijele djece“. Zbog toga su Andrea i njen ukrajinski gost odlučili sporazumno raskinuti ugovor o smještaju.

Mnogi Ukrajinci jako su oprezni prema neeuropskim migrantima.

Iz najboljeg kvarta u Kijevu došla sam u u najgori kvart u Birminghamu. Mnogo sam se bojala na početku. Čula sam priče, i čitala na internetu o islamskim teroristima ovdje”, kazala je Oksana iz Kijeva.

“Osobno sam odabrala školu za dijete, s obzirom na kontingent, ovdje mnogi čak kupuju stanove u uspješnim područjima kako bi djeca ušla u dobre škole s ‘pristojnim’ kolegama”, žali se Oksana Nadtochiy, Kijevljanka, koja se nastanila u Londonu.

U nizu problema koji muče ukrajinske izbjeglice, nalazi se i hladnoća u stanovima, skupo liječenje zuba, skupa ‘kozmetοlogija’.

Rekli su da će u Ukrajini biti hladna zima, ali usput ćemo se ovdje više smrzavati. U mojoj sobi (živim sa sponzorima) – je 12 stupnjeva, ponekad i niže. Za tri tjedna uspjela sam dobiti upalu pluća i tjedan dana nakon oporavka – upalu grla. A vlasnici stana su “vrlo zabrinuti” i donijeli su tanku deku i grijaću podlogu, s kojom morate spavati radi topline. Viktorijanska zgrada (XIX. stoljeće ) na 3 sprata. Idem po kući u termo donjem rublju, džemperu i kapi. Također, u pozadini visoke vlažnosti, plijesan se pojavila u stanu. Britanci su otvrdnuli – čak i djeca u kratkim hlačama i suknjama hodaju ulicom zimi .. Hladno mi je od samog pogleda”, kaže Daria Malkut za Stranu, stanovnica Kharkiva koja živi u Manchesteru.

Oni koji sami iznajmljuju stan žale se na skup plin i struju.

“Oko 300 funti mjesečno (oko 340 Eura), zbog subvencija koje plaća država – oko 230 funti (oko 260 Eura). Naravno, skupo je, ali bolje nego da se smrzavamo. U našoj kući nije hladno”, kaže Galina Leshchyshyn iz Sumija, jedna od onih koji žive u središnjoj Engleskoj.

Oksana Nechiporuk, koja živi u provinciji u blizini Londona kaže da puno štedi, radijator u spavaćoj sobi gotovo nikad ne pali. Dva puta tjedno grije vodu u bojleru, a u kupaonici je temperatura uglavnom nula.

Slično je izjavila i Oksana Slyusarchuk, Kijevljanka koja iznajmljuje sobu u Liverpoolu: “Imaju ograničeni plin. Kartica sa plinskim kockama se kupuje i ubacuje u aparat. Ovako funkcionira grijanje tople vode. Nema plina – voda je hladna, a kuća hladna. Ili električne baterije, koje se vrlo rijetko pale, štede, a grijanje se noću potpuno gasi. Ljudi sjede kod kuće u džemperima i jastučićima za grijanje. Nisam navikla da budem kod kuće u jakni. Nema raja sa centralnim grijanjem i toplom vodom kao što mi imamo.”

Veoma je skupo liječenje zuba u Britaniji.

“Mnogi ljudi idu u Poljsku i Mađarsku da uštede novac. U Britaniji plomba košta 100-150 funti, obična kruna je 1.000 funti (oko 1130 Eura). Postoje popusti za siromašne – 70 funti za fil, koji je također skup. Na termin za pregled morate čekati oko tri mjeseca.  Zašto je stomatologija tolika katastrofa u ovoj socijalno visokorazvijenoj zemlji? Ko zna…”, kaže Irina Pančenko iz Kijeva.

Mnogi u Ukrajini navikli su na visoku kvalitetu usluga ljepote po relativno niskoj cijeni. Farbanje i šišanje kose, manikura, kozmetologija tradicionalno su slabe tačke u Europi. A pronaći dobrog frizera ponekad je potraga čak i u Londonu.

“U Londonu cijena i kvaliteta frizerskih usluga nisu povezani pojmovi. Često frizeri traže preporuke, preko poznanika i društvenih mreža. A nerijetko dolaze iz Ukrajine i Rusije. Mnogi drugi idu na kratke tečajeve za rad u salonu – i već uzmu makaze. Ima puno nevještih majstora čiji se rezultat često mora popraviti. Šišanje i farbanje kose može lako koštati 300 funti (oko 340 Eura), dok u Ukrajini košta maksimalno 2-3 hiljade UAH ( 50-75 Eura ),” kazala je za Stranu Olga Kostjuk, koja se preselila u Englesku.

U londonskim vrtićima, kažu Ukrajinci, cijene su (1,700-1,800 funti – oko 2000 Eura mjesečno), što je često jeftinije unajmiti dadilju na punih pet dana. U mnogim mjestima nema vrtića s rasporedom prehrane i spavanja koji je uobičajen u Ukrajini, a privatni vrtići su vrlo skupi.