Iz 92 zemlje – samo će 57 predsjednika i vlada od 160 pozvanih zemalja, sudjelovati na švicarskom ‘Summitu o miru u Ukrajini ‘

• Danas u Švicarskoj počinje mirovni summit koji je sazvala Ukrajina. Konferencija će se održati dva dana u resortu Bürgenstock u blizini Lucerna. Tamo je već stigao ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

Predsjednici manje od polovice od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda planira prisustvovati “mirovnom summitu”, što svjedoči o stavu u mnogim svjetskim prijestolnicama.

Prema France24, švicarski zvaničnici poslali su oko 160 pozivnica i kazali su da će prisustvovati oko 90 izaslanstava, uključujući nekolicinu međunarodnih organizacija poput UN-a. Otprilike polovica će biti iz Evrope.

Ukupno će, uključujući Ukrajinu, doći predstavnici 92 zemlje, iako je prvotno plan Kijeva bio da se na summitu okupe čelnici svih zemalja sudionica, no na kraju se očekuje samo 57 predsjednika i vlada. Iz najvećih zemalja partnera Ukrajine stići će čelnici Njemačke, Britanije, Francuske, Nizozemske i Poljske. SAD će poslati potpredsjednicu Kamalu Harris.

Bit će izaslanici ispod ministarske razine iz Brazila, Indije, Južne Afrike, Indonezije, Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Filipina. Doći će ministri vanjskih poslova Saudijske Arabije i Turske. Šef UN-a Guterres, koji će poslati predstavnika, također je odbio ići. Također, umjesto pape stiže kardinal-diplomat iz Vatikana.

Najviše se iščekivao stav BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), bliskih Moskvi. Brazil će, kako se očekuje, biti promatrač, kao i Sveta Stolica. Indija je odlučila poslati visokog zvaničnika iz Ministarstva vanjskih poslova Pavana Kapoora, donedavnog ambasadora u Rusiji.

Saudijska Arabija će poslati svog ministra vanjskih poslova Faisala bin Fahrada al-Sauda. Južnoafrička Republika radije šalje izaslanika, dok je Kina iznenađujuće odsutna, kao što je dala naslutiti, piše swissinfo.

Kina je odbila sudjelovati na summitu, inzistirajući na tome da je Rusija trebala biti pozvana na konferenciju. Osim Kine, na summitu neće sudjelovati tako velike zemlje “globalnog juga” poput Pakistana, Egipta, Alžira, Vijetnama, Irana i niza drugih država.

Također, članice ZND-a kao što su Kazahstan, Azerbajdžan, Uzbekistan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Bjelorusija neće doći.

Već je službeno poznato da se o ključnim temama – zaustavljanju rata i budućoj konfiguraciji svijeta – na summitu uopšte neće raspravljati. Budući da, očito, nema konsenzusa među sudionicima o ovom pitanju (formulu Zelenskog, koja podrazumijeva povlačenje ruskih trupa na granice iz 1991. i odštetu od njih, osporavaju mnoge zemlje koje su poslale svoje predstavnike na sastanak), piše ukrajinski medij strana.ua.

Stoga je Kijev na dnevni red summita uvrstio samo pitanja nuklearne i prehrambene sigurnosti, kao i povratak zatvorenika i deportiranih. Navodno su to teme oko kojih Zelenski planira pridobiti odobravanje većine delegata. No, očito je da će sve odluke summita na koji Rusija nije pozvana ona sa stopostotnom vjerovatnošću biti ignorirana. Uslijede li takve odluke uopšte.

Odnosno, već je svima jasno da događaj može otići u nepovrat. A domaćin summita, Švicarska, već kuje planove za drugi summit na koji bi, po njezinu mišljenju, trebala biti pozvana Rusija.

Istina, nije poznato slaže li se Ukrajina s tim. Sudeći prema riječima Zelenskog, Kijev prvo planira formulirati svojevrsni diplomatski “ultimatum” za Moskvu, koji će podnijeti u ime “svjetske većine” okupljene na summitu.

Nakon što će Ruska Federacija vjerovatno odbiti takav ultimatum, Ukrajina će pojačati retoriku da Moskva nije sposobna pregovarati, te da je potrebno povećati opskrbu Oružanim snagama Ukrajine oružjem. Tako je na početku viđena ideja o ovom summitu. No, čime će to u konačnici rezultirati i hoće li na tom događaju biti moguće formulirati neke konkretne teze koje bi se mogle “predstaviti” Rusiji, još uvijek nije jasno.

Na summitu sudjeluju zemlje prijateljske prema Ruskoj Federaciji kao što su Indija, Turska, Brazil, Mađarska i mnoge druge. I mogli bi pokušati blokirati oštar antiruski jezik u završnoj izjavi.

Ruska odsutnost

Postoji još jedan razlog zašto konferencija u Bürgenstocku ne može pokušati sa sveobuhvatnim mirovnim planom: Rusija nije pozvana, dok će Ukrajina biti prisutna.

“Važno je da se na konferenciju ne gleda kao na savez protiv Rusije”, rekao je Thomas Greminger, direktor Ženevskog centra za sigurnosnu politiku, za švicarsku novinsku agenciju Keystone-ATS.

“Švicarska bi mogla biti optužena da je pokrenula pristran proces”, ako konferencija ne uzme u obzir stajališta obiju strana. Švicarska je bez obzira na to mogla poslati pozivnicu, ali se bojala da bi to natjeralo Ukrajinu da se povuče. Morali smo odvagnuti rizike i na temelju toga donijeti odluku”, dodao je.

Kremlj je konferenciju osudio kao besmislenu od trenutka kada je najavljena.

Posljedični učinak te odluke može se vidjeti na popisu gostiju u Bürgenstocku. Od 160 pozvanih zemalja, samo 92 je pristalo doći, od kojih samo 57 predsjednika i vlada.