Skip to content

KO JE NΑVΑLNY KOJI JE ΜUSLIΜANE POREDIO S MUHAMA I ŽΟHARIMA (Video)

Ruski oporbenjak Alexei Navalny (47) je služio kaznu u regiji Jamalo-Nenec na dalekom ruskom sjeveru u koloniji “posebnog režima”. Njegovu smrt je obznanila zatvorska uprava.

Najistaknutiji ruski oporbeni čelnik zatvoren je u januaru 2021. nakon što se vratio u Rusiju iz Njemačke gdje se liječio od trovanja vojnim otrovom Novičok. Brzo je osuđen i kazna mu je nekoliko puta povećana. Putin ga je nazvao figurom koja zbog vlastite dobiti pomaže interesima Zapada.

Služio je zatvorsku kaznu u trajanju od 19 godina zbog ekstremizma, prevare, nepoštivanja suda i kršenja uvjetnih osuda.

Te optužbe su i Navalny i mnogi na Zapadu odbacili kao izmišljene i politički motivirane. Navalniev pokret je zabranjen, a većina glavnih pristaša pobjegla je u inozemstvo.

Rođen je u Butinu, 40-ak kilometara izvan Moskve. Diplomirao je pravo na Sveučilištu prijateljstva naroda 1998., a 2010. stipendirao je Yaleu.

Navalny je osvojio razne međunarodne nagrade za ljudska prava, a godinama se suočavao sa sudskim procesima i kućnim pritvorom.

Navalni je imao veliku političku mrežu i vodio je masovne ulične prosvjede u Rusiji. Također je uspio iskoristiti društvene medije kako bi održao pritisak na Putina i njegove saveznike, razotkrivajući navodnu korupciju. Jedan od njegovih ranih poteza bila je kupnja udjela u ruskim naftnim i plinskim kompanijama kako bi postao aktivistički dioničar i zalagao se za transparentnost.

Navalny je proglašen “zatvorenikom savjesti” nakon što je uhapšen po povratku u Rusiju u januaru 2021. Imenovanje je bilo kontroverzno i ​​povučeno je sljedeći mjesec, a Amnesty International je naveo “govor mržnje” iz sredine 2000-ih, ali su mu ponovo vratili status u maju iste godine.

Bivša zaposlenica Amnesty Internationala, (nevladine organizacije za ljudska prava), koja je Muslimanka, tvrdila je da je otpuštena jer je osporila njegovu odluku da Alekseja Navalnog proglasi “zatvorenikom savjesti” unatoč njegovoj povijesti antiimigrantskih izjava.

Aisha Jung (50) rekla je  za Guardian da je izgubila posao u londonskom uredu organizacije nakon što se usprotivila dodjeli statusa, tvrdeći da je Navalny također poticao nasilje protiv muslimana.

Aisha, koja je 17 godina radila za Amnesty International, vraćena je u maju 2021., zajedno s isprikom Navaljnom, nakon negodovanja. Aisha je rekla da je odluku smatrala šokantnom i da joj je, kao muslimanki, ostavila osjećaj izoliranosti u organizaciji za koju je interni pregled iste godine utvrdio da ima kulturu privilegija bijelaca.

“Osjećam se jako ljutito, osjećam da me opekao sektor [ljudskih prava],” kazala je Aisha. “Svi znamo za institucionalne i sustavne privilegije bijelaca i rasizam i viđala sam to oko sebe dugo vremena, a sada sam to osobno iskusila. Ovo sam ja i moja obitelj i moja zajednica. Islamofobija je dovoljno raširena i moja obitelj i ja dovoljno se nosimo s njom bez potrebe da se ljudi poput Amnestyja uključe.”

Aisha je istaknula je video za prava na oružje iz 2007. u kojem se Navalny predstavlja kao “certificirani nacionalist” koji želi istrijebiti “muhe i žohare” dok su slike muslimanskih muškaraca bljeskale na ekranu. Zatim nastavlja “pucati” u glumca koji glumi napadača koji je nosio tradicionalnu muslimansku odjeću.

“Budimo vrlo jasni, on je zagovarao pucanje u muslimane”, kazala je Aisha.

U drugom videu, Navalny odjeven kao zubar, čini se da uspoređuje imigrante s pokvarenim zubima.

Kada je Navaljnom vraćen status “zatvorenika savjesti”, Amnesty International je rekao da se “mišljenja i ponašanje mogu mijenjati tokom vremena”. Aisha je rekla da joj je stalno rečeno da nema pravo osporavati odluku Navaljnog jer je to bila politika i nije se osobno odnosila na nju. Zbog toga se, kaže, razboljela zbog tjeskobe i stresa te nije mogla raditi. Kad se odbila vratiti, kako je rekla, dobila je otkaz.

Aisha je ipak rekla da ne sumnja da je Navalny bio meta zbog svojih političkih stavova.

Neposredno prije objavljivanja kontroverznih videa, Navalny je izbačen iz Yabloka, najstarije ruske liberalno-demokratske stranke, zbog svojih “nacionalističkih stavova” i sudjelovanja u Ruskom maršu, godišnjem skupu hiljada krajnje desnih nacionalista, monarhista i bijelih supremacista.

Sudionici Ruskih marševa okupili bi se protiv priljeva radnih migranata iz bivše sovjetske središnje Azije i pretežno muslimanskog ruskog sjevernog Kavkaza.

Neki prosvjednici imali su kratko ošišanu kosu i dizali bi ruke u nacistički pozdrav. Navalni je tri puta prisustvovao Ruskom maršu, a 2011. rekao je da je svaki od njih bio “značajan politički događaj i u tome nema ničeg opasnog”.

Kasnih 2000-ih došlo je do vrhunca nacionalizma u postsovjetskoj Rusiji. Visoke cijene nafte potaknule su gospodarski rast, ali je strahovit nedostatak radne snage pokrenuo migraciju radne snage.

Rasno motivirani napadi porasli su 2008. godine, kada su ultranacionalisti u Rusiji ubili najmanje 110 ljudi, a 487 ih je ranjeno, prema Sovi, moskovskom promatraču zločina iz mržnje.

Često su ubojice bile bande tinejdžera koje su lovile ljude koji su im se činili Azijatima, ubijajući ih čekićima, odvijačima i noževima.

“U to je vrijeme Navalny bio prije svega nacionalist. Bio je ‘nacionalni demokrat’, postojao je pokret ruskog nacionalizma čijeg je bio dio, ali nije dugo trajao”, rekao je za Al Jazeeru Sovin Alexander Verkhovsky.

I tako… nema više nacionalizma?

Navalni se 2013. kandidirao za gradonačelnika Moskve na antimigrantskoj platformi – i bio drugi s 27 posto glasova. Prestao je posjećivati ​​Ruske marševe i ublažio svoju nacionalističku retoriku, fokusirajući se na antikorupcijske istrage i širenje svoje Zaklade za borbu protiv korupcije širom Rusije.

Počeo je mobilizirati desetke hiljada prosvjednika svih političkih usmjerenja širom Rusije – i priznao je da su se mnogi okupili kao simbol protiv Putina, a da se nužno nisu složili s Navaljnijevim stajalištima.

“Ovo je valoviti pokret koji nitko ne kontrolira i, zapravo, nitko ne razumije, uključujući mene”, rekao je Navalny novinaru na skupu podrške političkim zatvorenicima 2014. godine.

Deset mjeseci kasnije, Navalny je dobio tri i pol godine uvjetne kazne zbog navodne “krađe” 500.000 dolara od dviju kompanija. Evropski sud za ljudska prava nazvao je suđenje “arbitrarnim i očito nerazumnim”.

Njegov uvjetni otpust naposljetku je produžen do kraja 2020. Do tada je bio u Njemačkoj oporavljajući se od trovanja u avgustu 2020. onim što su on, zapadne vlade, stručnjaci NATO-a i neovisni mediji nazvali pokušajem Kremlja da ga ubije oružjem Novichok, nervnim agensom.

Ruske su vlasti zanijekale tvrdnje.

“Činjenica je da je Navalny duboko u sebi nacionalist i ksenofob”, rekao je 2021. za Al Jazeeru Nikolay Mitrokhin s njemačkog Sveučilišta u Bremenu.

Navalny je i dalje podržavao mjere protiv migranata. “Ne vidim kontradikciju u promicanju sindikata dok se u isto vrijeme zahtijevaju vize za migrante iz srednje Azije”, rekao je za Der Spiegel u oktobru 2021.

Doživotna kazna

U avgustu 2023. Navalny je osuđen zbog optužbi za ekstremizam i osuđen na je na 19 godina zatvora. Nakon presude Navalny je rekao da razumije da “služi doživotnu kaznu, koja se mjeri dužinom mog života ili dužinom života ovog režima”.

Izvještavajući iz Moskve, novinarka Al Jazeere Yulia Shapovalova rekla je da je ruska zatvorska služba izvijestila o smrti Navaljnog u koloniji broj 3 koja je “vrlo, vrlo težak zatvor”, dodajući da je “njegovo zdravlje u posljednje vrijeme prilično loše”.

Službeni uzrok smrti nije objavljen, a istraga je u toku, izvijestila je Shapovalova.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da “nije iznenađen”, već “ogorčen” zbog vijesti o Navaljnijevoj smrti.

“Hrabro se suprotstavio korupciji, nasilju i svim lošim stvarima koje je radila Putinova vlada… Putin je odgovoran za smrt Navaljnog.”

Američki državni tajnik Antony Blinken također je rekao da smrt Navaljnog “samo naglašava slabost i trulež u srcu sustava koji je Putin izgradio. Za to je odgovorna Rusija.”

Međutim, Maria Zakharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, kritizirala je Zapad što je već došao do “zaključaka” bez forenzičkih dokaza. Na Telegramu je rekla da se trenutne reakcije “u obliku izravnih optužbi protiv Rusije same po sebi otkrivaju”.

Njegova smrt koja se desila manje od mjesec dana prije održavanja izbora u Rusiji koji će Putinu dati još šest godina na vlasti izazvala je nove kritike na račun čelnika koji je slomio svu oporbu kod kuće.