Skip to content

Litijum je važan za mobilnost u budućnosti – poručuje njemački kancelar iz Beograda

U pratnji dva srpska borbena aviona, njemački kancelar Scholz sletio je u Beograd 18. jula navečer. Njegov posjet odnosi se na projekt koji je od velike važnosti za obje strane – ali i vrlo kontroverzan. On je danas. 19. jula, sudjelovao u potpisivanju sporazuma koji će omogućiti ekološki prihvatljivo vađenje vrijednog lakog metala u dolini Jadra.

  • Proizvođači automobila Mercedes-Benz i Stellantis već pregovaraju s Rio Tintom o sudjelovanju u projektu.

Na Samitu o kritičnim sirovinama Scholz je rekao da je današnje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima “važan trenutak”.

Ovaj projekat (za iskopavanje jadarita) stvara nove potencijale lanca proizvodnje, radna mjesta, ne samo kada je riječ o rudarstvu, nego i u drugim koracima prerade, rekao je Scholz, dodajući da je to prekretnica za budućnost.

Istakao je i da zaštitu životne sredine pri iskopavanju litijuma u Srbiji smatraju svojom obavezom i da će sve vrijeme biti aktivan partner te koristiti znanja inženjera.

Potreban nam je litijum i uvjeren sam da je to važno za buduću mobilnost, rekao je.

Samitu uz Scholza prisustvuje i potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič, zadužen za Evropski zeleni dogovor, koji će u ime EU potpisati Memorandum sa Srbijom.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je poslije Samita o kritičnim sirovinama sa predstavnicima EU i Njemačke u Palati Srbija da je ponosan na ono što je danas započeto i da je današnje potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o strateškom partnerstvu Srbije i Evropske unije u oblasti održivih sirovina, lanaca vrijednosti baterija i električnih vozila važno za Evropu i Njemačku, ali za Srbiju najvažnije, to će predstavljati prekretnicu, “kvantni skok u budućnost, što nismo vjerovali da će da se desi”.

Mnogo je toga na kocki u sporazumu o sirovinama za obje strane

Cilj Srbije je izgraditi lanac vrijednosti za elektromobilnost od vađenja sirovina do proizvodnje baterija. To znači prihod države, investicije i radna mjesta, ali i veću blizinu EU za zemlju koja želi ući u Europsku uniju.

Za Scholza, sporazum je dio njegove kineske strategije, čiji je cilj smanjiti ovisnost o drugom najvećem svjetskom gospodarstvu. Kina kontrolira veći dio svjetskog rudarenja i prerade litija.

Ne možete se žaliti na ovu situaciju s jedne strane, a s druge strane ne želite se sami baviti rudarenjem litija. Ovo se mora dogoditi na mnogim mjestima u svijetu, ali i u Evropi.” I to mora biti učinjeno na takav način da koristi gospodarstvu, ali u isto vrijeme štiti okoliš, rekao je Scholz prije odlaska u Beograd.

  • Kina je također uložila napore u rudarenje litija u Srbiji; predsjednik Xi Jinping bio je u Beogradu u maju.

To što su se sada nametnuli kao Evropljani, njemačka strana slavi kao veliki uspjeh, koji bi se možda mogao odraziti i na druge sirovinske projekte.

Sporazum ima dugu istoriju. Prije tri godine australski rudarski div Rio Tinto najavio je da u to želi uložiti milijarde. Kompanija procjenjuje da će predloženi rudnik moći proizvoditi 58.000 tona litija godišnje. Prema pisanju srbijanskih medija, to bi pokrilo potrebe za 1,1 milion električnih vozila, što odgovara oko 17 posto europske proizvodnje.

Proizvođači automobila Mercedes-Benz i Stellantis već pregovaraju s Rio Tintom o sudjelovanju u projektu. Ove dvije i druge kompanije potpisat će u petak i memorandum o razumijevanju s Vladom Srbije o suradnji, piše RND.

Ali projekt je vrlo kontroverzan. Ekolozi kritiziraju, među ostalim, da rudarenje litija zagađuje podzemne vode teškim metalima i stoga predstavlja prijetnju opskrbi stanovništva pitkom vodom.

Njemački kancelar tvrdi da je najbolji način da se osigura ekološki prihvatljivo rudarstvo uz sudjelovanje njemačkih kompanija.