“Majka dala kćer za ovcu, otac za litar rakije…” Primjeri maloljetničkih brakova u BiH

• Sklapanje maloljetničkih brakova najčešće se veže za romsku populaciju. Ipak, oni su u nekoj mjeri prisutni i u drugim zajednicama.

U samo 3 godine, od 2019. do 2021., najviše prijava nadležnim tužilaštvima u vezi s maloljetničkim brakovima zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu, čak 37 slučajeva, javlja federalna.ba.

Maloljetnički brakovi u BiH, postali su ozbiljan društveni problem, koji je odavno izašao iz okvira romske zajednice, rečeno je na okruglom stolu na ovu temu koji je Misija OSCE-a organizovala 16. 12. u Tuzli.

Više je od stotinu brakova sklopljenih sa djecom, podatak je romskih udruženja. Ima slučajeva da su oba partnera maloljetna, a i ima i onih gdje je jedan partner punoljetan. Šokantni detalji pokazuju da se djeca prodaju u brak za mizeriju.

• Problem maloljetničkih brakova najčešće nastaje zbog običaja neke zajednice, u kojoj sklapanje braka između dvoje djece ne predstavlja problem, a i same institucije takve postupke često svrstavaju u običajno pravo.

Ombudsmeni ističu da veliki problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi jer su, nažalost, takvi dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacija koje se povezuju s trgovinom ljudima.

Roditelji, često zbog običaja, nisu ni svjesni da, zapravo, krše prava djeteta i da bi zbog toga mogli biti sankcionisani. Nažalost, nije rijetkost ni čuti da se za djevojčicu koja stupa u brak daje novac.

“Znam za slučajeve gdje je dijete prodato za tri hiljade ili gdje je majka dala kćerku za ovcu, ili otac za litar rakije. Katastrofa je šta se dešava! Neki slučajevi nisu ni procesuirani jer većina sudija i tužilaca pa čak i advokata kaže da je to običajno pravo Roma. Onda šta je s neromima?”, navodi Indira Bajramović, predsjednica Udruženja Žena Romkinja bolja budućnost.

“Radi se edukacija u romskim zajednicama. I to je obavezno u saradnji sa školama i učenicima i romskom nacionalnom strukturom, jer je to veoma važno”, ističe Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja u Ministartvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.

U određenim zajednicama maloljetnički brakovi smatraju se normalnom pojavom, a ne problemom koji oduzima djetinjstvo. Često rezultiraju maloljetničkom trudnoćom, prekidom obrazovanja i siromaštvom, što, u konačnici, ostavlja ozbiljne posljedice po psihičko zdravlje djeteta.

“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili o zajednicama koje žive na rubu ili o onima koje su na neki način diskriminirane, nisu integrirane u društvo, takve stvari i prođu ispod radara, a socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava, pa ne reagiraju”, objašnjava Samir Arnaut, službenik za ljudska prava, Misija OSCE-a BiH, ured u Tuzli.

Prema Specijalnom izvještaju ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, od 2019. do 2021. godine najviše prijava nadležnim tužilaštvima u vezi s maloljetničkim brakovima zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu, čak 37 slučajeva.

Kazne su propisane zakonom, ali se maloljetnički brakovi u BiH i dalje sklapaju

“Imali smo jednu podnesenu kaznenu prijavu protiv roditelja koji je dopustio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i dobio je zatvorsku kaznu. Drugi slučaj je bio kada smo kroz druge predmete i socijalno davanje otkrili da se radi o maloljetničkom braku, pa smo djelovali u suradnji s policijom”, izjavila je Amira Hodžić, ravnateljica Centra za socijalni rad Lukavac. Iako su zakonske kazne jasno propisane, maloljetnički brakovi u BiH se i dalje sklapaju.