Milijarderi su spremni za apokalipsu i bijeg u svoje bunkere

Bliži li nam se zaista sudnji dan? Mnogi na to odmahuju rukom u nevjerici, ali ranija anketa pokazala je da čak trećina Amerikanaca priznaje da se priprema za apokalipsu. Ipak, oni najbogatiji na našoj planeti, sudeći po svemu, i više su nego spremni za najcrnje scenarije.

Čini se da su brojni milijarderi i tech-moguli već neko vrijeme uvjereni da sudnji dan nikad nije bio bliže jer ubrzano kupuju luksuzne bunkere i čak unajmljuju vojno osiguranje kako bi preživjeli kraj svijeta kakvog poznajemo.

Tome u prilog vjerovatno idu i brojna nimalo vesela predviđanja, poput onog neprofitnog udruženja fizičara i istraživača, koja je 2023. postavila sat sudnjeg dana na 90 sekundi do ponoći, čime je istaknuto da čovječanstvo nikad nije bilo bliže propasti u 76-godišnjoj istoriji sata, što je podstaknuto i brojnim sukobima u svijetu.

Nekad su pripreme za kraj svijeta ili nuklearni rat bile tek opsesija ekscentričnih, ali pomalo šokantni podaci kažu da su Amerikanci od aprila 2022. do aprila 2023. potrošili čak 11 milijardi dolara na artikle za preživljavanje, prenosi Tportal.

A što je tek s onima kojima finansije nisu nikakav problem? Mnogi od njih već su izgradili ili grade luksuzne građevine s podzemnim bunkerima, u kojima će imati sve u slučaju kraja svijeta, odnosno eventualne nuklearne katastrofe, biološkog rata, ekološkog kolapsa, društvenih nemira, solarne oluje, nezaustavljivog virusa…

Mnogi bogati hiljadama su koraka ispred nas običnih smrtnika, opterećenim svojim ‘dosadnim’ problemima dok nas melje svakodnevni ritam, jer mi nemamo vremena ni novca raditi na svom skrovištu u kojem ćemo preživjeti apokalipsu – ako ne računamo tragikomične pokušaje tokom karantina, kad su mnogi pokušavali u skučenim prostorima nagurati zalihe u vidu ulja, brašna, limenki graha – i naravno WC papira. Ali najbogatiji ljudi na svijetu ovom su pitanju pristupili s velikom ozbiljnošću i spremni su uložiti milione.

Na popisu najpoželjnijih destinacija za gradnju sigurnog bunkera u slučaju katastrofe je Novi Zeland, ali i najzabačenija američka država Aljaska.

Glavni izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman jednom je prilikom izjavio da su se on i Peter Tiel, koosnivač PayPala, dogovorili da će se pritajiti na jednom od Tielovih posjeda na Novom Zelandu ako dođe do smaka svijeta.

Bunkeri se ubrzano grade

Ali vijeće lokalne zajednice na jugu Novog Zelanda 2022. godine osujetilo je Teilove planove da sagradi svoj bunker pokraj zaštićenog jezera Vanaka. Ljepota Novog Zelanda i udaljenost od kopna učinili su ga popularnim izborom za preduzetnike iz Silicijske doline koji su u potrazi za lokacijom što dalje od ratova i visokih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama.

Jedan od koosnivača PayPala, Rid Hofman, takođe kaže da se upravo Novi Zeland među milijarderima smatra mjestom na koje se treba skloniti u slučaju iznenadne katastrofe. Koosnivač Googlea, milijarder Lari Pejdž, isto ima rezidenciju na Novom Zelandu, a ondje je izbjegao i prduzetnik Mihai Dinulesku nakon što je krenuo kοvid.

Kako se pisalo, navodni bunkeri već su sagrađeni u Hamiltonu, Hanmer Springsu i Vanaki. Popularna destinacija je i selo koje gleda na zaliv Biskajne južno od Majamija, u kojem smještaj imaju brojni poduzetnici, ali i slavne osobe.

Jedna od Vivosovih najluksuznijih lokacija nalazi se u Njemačkoj i pojedinačnim obiteljima pruža više od 2500 kvadratnih stopa stambenog prostora.

Imat će brojne pogodnosti i funkcionirati gotovo kao vlastito selo, s barom, kapelom, bazenima i još mnogo toga.

I Zuckerberg već gradi bunker na svom velikom privatnom kompleksu na Havajima, a kako se pisalo, to će ga koštati vrtoglavih 270 miliona dolara.

Planovi Elona Muska za smak svijeta još nisu poznati – iako bi njegov prvi izbor vjerovatno bio bijeg na Mars.

Al Corbi, predsjednik i osnivač SAFE -a (Strategically Armored & Fortified Environments) sa sjedištem u Virginiji, koji se bavi dizajnom po narudžbi za izuzetno bogate, napominje da su mnogi milijarderi posebno usredotočeni na to kako preživjeti kvarove električne mreže, uključujući kupnju automobila i aviona koji su manje ovisni o računalnim sučeljima.

“Mnogi od tih tipova kupuju King Air ili starije avione koji nemaju elektroničku avioniku, i drže jedan ili dva starija automobila proizvedena prije 1986. u svojoj kolekciji, tako da će i dalje funkcionirati u EMP [elektromagnetskom pulsu]. Novost je da se pomiče s ideje nuklearnog ka-booma na zaštitu od lokalnih prijetnji. Prava prijetnja je električna mreža, što je ironično i radnja filma Ostavite svijet iza sebe. U ovakvim situacijama, održavanje vašeg života jednako je važno kao hrana i voda.”

Prosječno sklonište koje Hubbard prodaje “na dnevnoj bazi” – koje se sastoji od montažnog modularnog čeličnog bunkera – kreće se u rasponu od 200.000 do 400.000 USD (“To je kao da kupujete Ferrari”, kaže on), a 50 posto klijenata Atlas Survival Shelters su žene.

Zbog globalne potražnje, sustavi za filtriranje zraka u bunkerima (koji koštaju 3.000-10.000 USD) postaju rijetki, kaže Hubbard, pa je u decembru kupio njih 711 (više nego što je kupio u proteklih 13 godina zajedno) kako bi održao korak s rastom potražnje. Kaže da kompanija trenutačno radi s dva klijenta milijardera u SAD-u, “oba povezana s Facebookom”, ali njihov bunker iznosi ispod 500.000 dolara.

Ali kako bi to funkcionisalo u stvarnosti?

U ovom slučaju ekstremno bogatstvo i privilegije znače samo jedno: bijeg od ostalih.

Tehnološki napredak sveo se na nekakvu videoigru u kojoj jedan od njih pobjeđuje pronalaskom izlaza za bijeg. Hoće li to biti Džef Bezos, koji bježi u svemir, Tiel na svoj tajanstveni posjed ili Mark Zuckerberg u svoj virtuelni metaverzum?

Milijarderi su mislili na svaki detalj, pa su neki od njih već osigurali dobro obučene čuvare s vojnim iskustvom kako bi zaštitili svoje posjede od pljačkaša, kao i od bijesne rulje u slučaju velikih društvenih kriza ili bezakonja nakon velikih sukoba. Ali kako bi im platili usluge ako bi čak i novac u slučaju takvih dramatičnih prevrata postao bezvrijedan? Što bi spriječilo čuvare da izaberu vlastitog vođu?

U ranijem intervjuu s poznatim piscem i teoretičarom Daglasom Raškofom, petorica najbogatijih ljudi na svijetu iz svijeta tehnologije i ulaganja otkrila su svoje brige u slučaju da se dogodi apokalipsa, a jedna od njih odnosi se upravo na održavanje lojalnosti sigurnosnog osoblja.

Međutim, pri detaljnijoj analizi, vjerovatnoća da će utvrđeni bunker zaštititi svoje stanare od stvarnosti vrlo je mala. Kao prvo, zatvoreni ekosistemi podzemnih objekata su vrlo krhki. Naprimjer, zatvoreni hidroponski vrt je osjetljiv na kontaminaciju. Vertikalne farme sa senzorima za vlagu i računarsko kontrolisanim sistemima za navodnjavanje sjajno izgledaju u poslovnim planovima i na krovovima kompanija, a kada paleta gornjeg sloja tla ili red usjeva strada, može se jednostavno povući i zamijeniti. Hermetički zatvorena “soba za uzgoj” u slučaju apokalipse ne dopušta takve izmjene.