
MISTERIOZNA GRAĐEVINA U RUSIJI izgrađena od 60 mamuta iz ledenog doba zbunila je arheologe
- U blizini Voronježa u Rusiji pronađena je drevna koliba od mamutovih kostiju u kojoj su prije 25 hiljada godina stari ljudi ložili vatru i, moguće, sušili meso. Tačna svrha strukture ostaje nepoznata.
Arheolozi su prije više godina otkrili kružnu strukturu u Rusiji, napravljenu od kostiju od oko 60 vunastih mamuta. Međunarodna grupa arheologa pronašla ju je u malom selu Kostenki, u blizini Voronježa.

Drevna koliba od mamutovih kostiju postala je najstarija i najveća te vrste.
Kostenki je mjesto poznato paleontolozima diljem svijeta po paleolitskim nalazištima drevnih lovaca i sakupljača. Ukupno je na području Kostenkija otkriveno preko 60 nalazišta starih 37-18 hiljada godina. Pronađeni su brojni ukrasi i umjetnine: male skulpturalne slike životinja i svjetski poznate ženske figurice – takozvane “paleolitske Venere”.

Na prve kolibe od mamutovih kostiju znanstvenici su naišli još pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Vjerovalo se da su to stambeni objekti koji svojim vlasnicima pomažu preživjeti hladnoću. Međutim, njihova je starost bila oko 22 hiljade godina, a veličine su bile manje.
Intrigantno je da je nova građevina prva takve vrste koja je pružila dokaz da su njeni stanari iznutra palili drvo, a ne samo kosti.
Širina godova u drvenom ugljenu je uska, što sugerira da su se stabla vjerojatno borila za preživljavanje u tom krajoliku. Prethodne studije sugerirale su da bi čak i u sušnim stepama ledenog doba crnogorično drveće moglo izdržati u šumama koje se protežu duž rijeka poput onih u blizini Kostenkija – privlačnost za ljude koji žele preživjeti.
Same kružne građevine iz ledenog doba se široko smatraju ostacima objekata za stanovanje koji su nudili zaklon tokom dugih, hladnih zima, ili možda tokom čitave godine.

Najhladnija faza poslednjeg ledenog doba dogodila se upravo prije više od 20.000 godina. Ljeta su bila kratka i hladna, a zime duge i hladne, sa temperaturama oko -20 stepeni Celzijusa, pa čak i hladnije.
Međutim, kružna struktura otkrivena na lokalitetu Kostenki 11 deluje jako čudno, jer kosti mamuta formiraju neprekidan krug bez bilo kakvog ulaza. Sa druge strane, istraživače je zbunio toliko broj mamuta. Da li su oni ubijeni kako bi poslužili svrsi?
Čini se da je lokalna prehrana također sadržavala švedski stol od povrća. Koristeći tehnike flotacije vodom i sitom, tim je otkrio komadiće biljnog tkiva među drvenim ugljenom.
“Ovo je prvi put da imamo komponentu biljne hrane otkrivenu u bilo kojoj od ovih struktura”, kaže istraživač Pryor.
Njegov tim još nije identificirao određene vrste, ali napominje da su tkiva slična onima koja se nalaze u modernom korijenju i gomoljima poput mrkve, krompira ili pastrnjaka.
Ostala otkrića uključuju više od 300 sitnog kamenja i krhotina od kremena veličine samo nekoliko milimetara. Pronađeni alati ukazuju da su korišćeni za kΙanje životinja i struganje kože.
Zašto su ljudi došli ovdje?
Jedna od mogućnosti jeste da su ljudi i mamuti došli u ovo područje jer postoje prirodni izvori vode koji nisu zamrzli. „Izvor bi osigurao vodu tokom cijele zime, što je rijetkost u ovom periodu ekstremne hladnoće“, kazali su.

Bez obzira na to kako su mamuti stigli na to mjesto, njihova je prisutnost bila presudna za plemena lovaca-sakupljača koji su živjeli na tom području.
Arheologija nam često otkriva kako su naši preci živjeli i hladnim i neprijateljskim okruženjima na vrhuncu posljednjeg ledenog doba. Naime, i danas možemo vidjeti kako ljudi žive u surovim uslovima u Oymyakonu u dalekom Sibiru, u Rusiji. To je najhladnije mjesto na našoj planeti i u njemu živi 500 duša na -70 stepeni Celzijusa.
POGLEDAJTE KAKO JE ŽIVJETI NA MINUS 70: Ovdje ne biste preživjeli ni minut