Moskva poručila da dogovor o žitu ne funkcionira i poziva Zapad da “prestane igrati na kartu hrane”.

‘Rusija mora izjaviti da dogovor o žitu ne funkcionira jer Zapad sabotira izvršenje ruskog dijela sporazuma’, navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju u četvrtak, prenosi TASS.

“Prisiljeni smo izjaviti da paket sporazuma koji je predložio [glavni tajnik UN-a Antonio] Guterres i potpisan u Istanbulu 22. jula 2022. ne funkcionira. Glavni problem je sabotaža zapadnih zemalja provedbe memoranduma Rusije i UN-a. Očito je da Amerikanci i Europljani ne mare za potrebe zemalja u nevolji, kao ni za napore UN-a, kojega već dugo i ustrajno pokušavaju pretvoriti u poslušno oruđe za služenje svojim političkim ciljevima”, priopćilo je ministarstvo.

“Zapad treba prestati igrati na kartu hrane na međunarodnoj sceni, širiti lažne informacije i pokopavati ugovor o žitu. Vrijeme je da prestanemo igrati na kartu hrane. Lavovski udio žitarica iz Ukrajine ide u EU za stočnu hranu po dampinškim cijenama, a ne u najsiromašnije zemlje“, priopćilo je ministarstvo.

Zapad “besramno” šuti o činjenici da “Kijev nastavlja, iz čisto političkih motiva, blokirati nastavak rada cjevovoda amonijaka od Togliattija do Odese“, priopćilo je ministarstvo. Rusija je podsjetila da su te odredbe dio sporazuma o žitu i da su isporuke amonijaka “mogle započeti u isto vrijeme kad i izvoz ukrajinske hrane”.

Ministarstvo je priopćilo da je 262.000 tona gnojiva koje je Rusija željela donirati najsiromašnijim zemljama nasukano u lukama Latvije, Litve, Estonije i Nizozemske.

Kijev i Washington nedavno promiču ideju da se ugovor o žitu mora proširiti u smislu vremena i opsega, navodi se u priopćenju.

“U praksi, međutim, osam mjeseci nakon sklapanja posla realizira se samo jedan dio paketa: onaj za izvoz ukrajinske hrane. I to u okvirima parametara koji su daleko od navedenih humanitarnih svrha”, priopćili su iz Ministarstva.

Podsjetimo, nedavno je njemački Focus pisao da je veliki dio žita iz Ukrajine otišao u Španjolsku za hranidbu svinja. Nažalost, zemlje odredišta nisu mjesta gdje je najveća glad.

Otprilike polovica ukupnog izvoza otišla je u tri zemlje: Tursku, Kinu i Španjolsku, koja je uvjerljivo na vrhu s 2,9 miliona tona žitarica. Malo iza su Italija, Nizozemska i Egipat, koji je ukupno najveći svjetski uvoznik pšenice. Slijede Izrael, Tunis i Libija, niz zemalja koje su uvezle oko 400.000 tona žitarica – uglavnom pšenice – iz Ukrajine. Njemačka je od tamo kupila oko 300.000 tona kukuruza i uljane repice, dok su male količine otišle za gladne zemlje.