Skip to content

CP

Nakon 5 godina: Novinar koji je objavio povjerljive američke dokumente o ratovima u Afganistanu i Iraku je slobodan

  • Osnivač WikiLeaksa Julian Assange pušten je iz britanskog zatvora i vratio se u svoju domovinu Australiju u ponedjeljak nakon što je njegova 12-godišnja borba protiv izručenja Sjedinjenim Državama završila nagodbom o priznanju krivice.

Assange je proveo posljednjih pet godina u britanskom zatvoru visoke sigurnosti, a gotovo sedam godina prije toga krio se u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, pokušavajući izbjeći hapšenje koje je moglo dovesti do doživotne robije, piše CNN.

Assange (52) je u ponedjeljak pristao priznati krivnju za kazneno djelo koje se odnosi na njegovu navodnu ulogu u jednom od najvećih kršenja povjerljivih materijala američke vlade nakon što je njegova web stranica za zviždače objavila gotovo pola milion tajnih vojnih dokumenata koji se odnose na američke ratove u Iraku i Afganistanu.

Sporazum o priznanju krivice završava dugotrajnu pravnu sagu, omogućujući Assangeu da izbjegne zatvor u SAD-u i vrati se u Australiju kao slobodan čovjek – ali ne dok se ne pojavi pred sudom na udaljenom teritoriju SAD-a na Pacifiku.

  • Prema odredbama sporazuma, tužitelji Ministarstva pravosuđa SAD-a tražit će kaznu od 62 mjeseca – što je jednako vremenu koje je Assange proveo u Ujedinjenom Kraljevstvu dok se borio protiv izručenja.

Sporazumom o priznanju krivice uračunat će se to odsluženo vrijeme, što će Assangeu omogućiti da se odmah vrati u Australiju. Dogovor još mora odobriti federalni sudac.

Budući da se Assange opirao kročenju u kontinentalni dio SAD-a kako bi se izjasnio o krivici, sudac će održati saslušanje i izricanje presude zajedno u srijedu u Saipanu, na Sjevernom Marijanskom otočju, navodi se u pismu koje su podnijeli tužitelji.

Šta je Assange učinio?

Assangea su tražile američke vlasti zbog optužbi za špijunažu povezanu s Wikileaksovim objavljivanjem stotina hiljada osjetljivih vojnih i vladinih dokumenata koje je dostavila bivša vojna obavještajna analitičarka Chelsea Manning 2010. i 2011. godine.

SAD je optužio Assangea da je ugrozio živote povjerljivih izvora objavljivanjem nefiltriranih depeša i godinama je tražio njegovo izručenje. Suočio se s 18 optužbi za svoju navodnu ulogu u kršenju i suočio se s maksimalnom kaznom do 175 godina zatvora. Britanske vlasti tražile su uvjeravanja od SAD-a da on neće dobiti smrtnu kaznu.

Assange je 2006. godine pokrenuo WikiLeaks kao mrežno spremište koje bi objavljivalo anonimno dostavljene materijale, uključujući operativni priručnik američke vojske za njihov zatvorenički logor u zaljevu Guantanamo i interne dokumente Scijentološke crkve.

Godine 2010. WikiLeaks je privukao globalnu pozornost kada je objavio video za koji se tvrdilo da prikazuje smrtonosni američki helikopterski napad u Iraku 2007. godine. u kojem je ubijeno desetak ljudi, uključujući dvoje novinara Reutersa.

  • Mnoštvo od više od 500.000 dokumenata uključivalo je diplomatske depeše i izvještaje s bojišta

Assange je prethodno CNN-u opisao dokumente kao “uvjerljive dokaze ratnih zločina” koje su počinile koalicija predvođena SAD-om i snage iračke vlade.