‘Ne dopustite Rusiji da pobijedi’, šef NATO-a upozorava SAD
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ima poruku za američke republikance KOJI daju predizborna obećanja DA ĆE SMANJITI POTPORU Ukrajini: To će samo osnažiti Kinu, poručio je.
Stoltenberg je iznio svoju tvrdnju u opširnom intervjuu za POLITICO ovog tjedna, u kojem je šef vojnog saveza iznio argumente za dugoročnu američku prisutnost u Europi i široko rasprostranjeno povećanje potrošnje za obranu.
“Prisutnost Sjedinjenih Država – ali i Kanade – u Europi ključna je za snagu i vjerodostojnost te transatlantske veze”, rekao je Stoltenberg.
Ipak, političkim krugovima prolazi tjeskoba da bi na pomolu mogao biti suzdržaniji SAD. Nadolazeći izbori na sredini mandata u SAD-u mogli bi preusmjeriti kontrolu nad Kongresom prema republikancima, osnažujući rastuću republikansku kohortu naklonjenu MAGA-i koja vrši pritisak da smanji vodeću vojnu pomoć američkog predsjednika Joea Bidena Ukrajini.
Stoltenberg je upozorio da nedavna postignuća Kijeva na bojnom polju ne bi bila moguća bez potpore NATO saveznika. I pozvao se na oštriji antikineski osjećaj koji se provlači kroz obje glavne političke stranke u SAD-u.
“Pobjednička Rusija, rekao je, “bila bi loša za sve nas u Europi i Sjevernoj Americi, u cijelom NATO-u, jer će to poslati poruku autoritarnim vođama – ne samo Putinu nego i Kini – da korištenjem brutaΙne vojne sile mogu postići svoje ciljeve.”
Stoltenberg je, međutim, izrazio optimizam da SAD neće uskoro nestati iz Europe – ili iz Ukrajine. Doista, kontingent republikanaca iz establišmenta podržao je Bidenove opetovane zahtjeve da pošalje novac i oružje u Ukrajinu, piše medij.
“Uvjeren sam”, rekao je šef NATO-a, “da će i nakon sredine mandata i dalje postojati jasna većina u Kongresu – u Domu i u Senatu – za nastavak značajne potpore Ukrajini.”
Napeta rasprava proizvod je uznemirujuće stvarnosti: čini se da će se ruski rat u Ukrajini vjerojatno povući mjesecima dok se proračuni sužavaju, a gospodarstva slabe. U Washingtonu se ta rasprava zaoštrava uoči izbora zakazanih za 8. studenog. A zbor konzervativaca sve više oklijeva potrošiti goleme iznose na pomoć Ukrajini. Otkad je rat počeo, SAD su obećale dati Ukrajini više od 17 milijardi dolara sigurnosne pomoći, znatno iznad onoga što je Europa kolektivno obvezala.
Stoltenberg je rekao kako je uvjeren da će Washington nastaviti pomagati Ukrajinu “djelomično zato što ako (ruski predsjednik Vladimir) Putin pobijedi u Ukrajini, to će biti katastrofa za Ukrajince”.
Ali također je naglasio vezu s Kinom u trenutku kada je Peking na prvom mjestu mnogih američkih kreatora politike – uključujući neke od istih konzervativaca koji postavljaju pitanja o količini pomoći Ukrajini.
Bidenova administracija nedavno je opisala Kinu kao “najposljedičniji geopolitički izazov Amerike” u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti.
Dokument izričito dugoročno svrstava Kinu ispred Rusije: “Rusija predstavlja neposrednu i stalnu prijetnju regionalnom sigurnosnom poretku u Europi i izvor je poremećaja i nestabilnosti na globalnoj razini, ali joj nedostaju sve mogućnosti” Kine.
Ipak, kolizija dugog ruskog rata u Ukrajini, domaći politički pritisci SAD-a i sve veći fokus na Peking ponovno oživljavaju dugogodišnju raspravu o podjeli tereta unutar NATO-a.
“Važno je da NATO saveznici budu zajedno i da se pozabave posljedicama uspona Kine – oko čega se slažemo i to je upravo ono što radimo”, rekao je.
Ipak, dok su se saveznici složili da će se “pozabaviti” usponom Kine, nisu shvatili tko bi trebao platiti račun za te napore. Neki američki zakonodavci, akademici i stručnjaci zagovaraju da Europa preuzme vodstvo u upravljanju lokalnim sigurnosnim izazovima kako bi se SAD mogle više usredotočiti na Indo-Pacifik, piše Politico.