Skip to content

CP

NEREDI u Novoj Kaledoniji: Francuska poslala vojsku zbog pogroma

Francuska je poslala trupe u Novu Kaledoniju zbog pogroma na otočju, rekao je premijer Gabriel Attal na kriznom ministarskom sastanku koji je prenosila francuska BFMTV.

“Trupe francuske vojske raspoređene su kako bi osigurale sigurnost luka i zračne luke Nove Kaledonije”, rekao je.

Prema Attalu, vojna pojačanja zatražio je visoki povjerenik prekomorskog teritorija Louis Le Franc. Također je naredio blokiranje pristupa društvenoj mreži TikTok na otoku .

Godine 1853. Francuska je Novu Kaledoniju proglasila svojim posjedom. Nova Kaledonija je arhipelag otoka u Tihom oceanu, koji se nalazi gotovo gotovo 17 000 kilometara od kopnene Francuske. Sada ovaj teritorij, na kojem živi oko 270 000 ljudi, ima poseban administrativno-teritorijalni status.

Francuska je Novu Kaledoniju koja je udaljena skoro 17 000 km proglasila svojim posjedom 1853.

U Novoj Kaledoniji je od 20 sati po pariškom vremenu na snazi ​​izvanredno stanje. Prema riječima službene predstavnice francuskog kabineta ministara Prisce Thévenot, hitna uredba vrijedit će 12 dana.

Osim toga, čelnik republičkog ministarstva unutarnjih poslova Gerald Darmanin izdao je nalog za stavljanje u kućni pritvor dvojice pristaša neovisnosti otoka, koji su bili u početku prosvjeda.

Prema medijskim izvješćima, predsjednik Emmanuel Macron sazvat će sigurnosno vijeće u četvrtak ujutro kako bi procijenili situaciju.

U ponedjeljak, 13. maja, mirne demonstracije u Noumei pretvorile su se u pogrome: napadači su palili i pljačkali trgovine, ljekarne, benzinske postaje i automobile. Ubijene su četiri osobe. Ozlijeđene su stotine ljudi, uključujući desetke pripadnika snaga sigurnosti.

Dok je kod nas ponoć, u Kaledoniji je 9 ujutro i neredi ne prestaju.

Izgrednici, od kojih su mnogi maloljetnici, prosvjeduju zbog zakona o kojem se raspravlja u francuskom parlamentu. Dokument predviđa davanje prava glasa za sudjelovanje na lokalnim izborima osobama koje žive u Novoj Kaledoniji više od deset godina.

Skupove su organizirali pristaše nezavisnosti – predstavnici autohtonog stanovništva iz naroda Kanak. Strahuju da će ostati u manjini ako dio evropskog stanovništva otočja, koji se tamo doselio u zadnjih 20 godina, dobije pravo glasa. Trenutačno mogu glasovati samo oni koji su bili uvršteni u biračke popise u vrijeme sklapanja Sporazuma iz Noumee 1998. godine, kao i njihova djeca.

Evropljani su prvi put ugledali obale Nove Kaledonije krajem 18. vijeka. Britanski istraživač James Cook je ugledao Grande Terre 1774. godine i nazvao ju Nova Kaledonija po škotskim gorjima, kojima otok sliči zbog brdovitosti. Kaledonija je inače latinsko ime za Škotsku.

Britanski i američki lovci na kitove i trgovci na otoke donijeli su mnoge bolesti iz Evrope i Amerike koje nisu postojale na ovim otocima. Tako je mnoštvo lokalnog stanovništva umrlo od dizenterije, sifilisa, kozica i sličnih bolesti.

Mnoštvo stanovništva je i porobljeno i odvedeno na plantaže šećerne trske na Fidžiju i Queenslandu.

Katolički i protestantski misionari su došli na ova područja u 19. vijeku i uzrokovali šok na lokalnu kulturu. Tjerali su ljude nositi odjeću i iskorijenili mnoge lokalne tradicije i kulture.

Otok je proglašen francuskim teritorijem 1853. za vladavine Napoleona III. Slijedeći primjer Britanaca u obližnjoj Australiji, između 1854. i 1922. Francuska je poslala oko 22.000 zatvorenika u kažnjeničke kolonije na jugozapadu otoka.

Kada su ukinute kažnjeničke kolonije, evropski doseljenici (uključujući i bivše zatvorenike) i razni azijski radnici su podigli naselja na otoku. Broj domorodačkoga stanovništva je naglo opao u tom razdoblju zbog raznih bolesti i sustavu sličnom apartheidu (Code de l’Indigénat).

Borbu za nezavisnost je počela skupina Front de Libération Nationale Kanak Socialiste (FLNKS) 1985. godine. Vrhunac sukoba se dogodio 1988. talačkom krizom u mjestu Ouvéa. Borba je na kraju dovela do povećanja autonomije, sporazumom u Matignonu 1988. i sporazumom u Nouméi 1998. godine. Tim sporazumima je stanovništvo Kaledonije izborilo pravo na lokalno državljanstvo, odvojene državne simbole od Francuske i referendum o samostalnosti koji će se održati 2014. godine.

Referendum je propao te je Nova Kaledonija i dalje u državnoj zajednici s Francuskom.