Nigerijski senat se protivi vojnoj akciji u Nigeru i pozivaju na jačanje političkih i diplomatskih opcija
Nigerija, predsjedavajuća ECOWAS-a, odredila je rok do nedjelje za nigerske vođe državnog udara da predaju vlast ili se suoče s vojnom intervencijom. Ali čelnik Senata pozvao je predsjednika Tinubua da nastavi s diplomatskim naporima kako se ultimatum približio.
Senat Nigerije savjetovao je u subotu predsjednika Bola Tinubua da najprije razmotri druge mogućnosti osim upotrebe sile u Nigeru, budući da je krajnji rok zapadnoafričkog bloka, pod Abujinim vodstvom, da vođe puča povuku svoje postupke istjecao u nedjelju.
Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) dala je rok vođama državnog udara u Nigeru da vrate svrgnutog predsjednika Mohameda Bazouma do nedjelje.
Kasno u petak, ministri obrane Unije rekli su da su postigli plan za vojnu akciju protiv hunte u Nigeru.
Ipak, skupina je još tiša od petka, a neki su postavili pitanje je li zaista vjerovatna vojna intervencija ako istekne nominalni rok. U međuvremenu, u Abuji, Tinubu se suočio s pozivom na suzdržanost vlastitih zastupnika.
Što je rekao senat Nigerije?
Predsjednik Senata Godswill Akpabio rekao je novinarima u subotu da je kuća pozvala nedavno izabranog predsjednika Tinubua, koji je i predsjedavajući ECOWAS-a, da potakne blok na jačanje političkih i diplomatskih opcija.
Prema nigerijskom ustavu, raspoređivanje oružanih snaga za borbenu dužnost izvan granica mora odobriti Senat, osim ako predsjednik smatra da je nacionalna sigurnost pod “neposrednom prijetnjom ili opasnošću”.
Savjeti senatora iz sjevernih nigerijskih država posebno su poticali na iscrpljivanje svih drugih opcija prije traženja intervencije.
“Posljedice će biti žrtve među nedužnim građanima koji se bave svojim svakodnevnim poslovima”, rekao je Suleiman Kawu Sumaila, glasnogovornik Foruma sjevernih senatora, neposredno nakon ultimatuma ECOWAS-a.
Od sjevernih država, sedam dijeli otprilike 1500 kilometara granice s Nigerom.
Nigerska vojna hunta, pod vodstvom generala Abdourahamanea Tchianija , upozorila je da će reagirati na svaku potencijalnu vojnu intervenciju. Susjedi Mali i Burkina Faso, koji su pod vladavinom hunte od nedavnih državnih udara, rekli su da će također podržati Niger protiv bilo kakve intervencije ECOWAS-a.
Alžir, koji leži u sjevernoj Africi, ali nije članica ECOWAS-a, naglasio je da je protiv vojne intervencije u Nigeru.
“U potpunosti i kategorički odbacujemo vojnu intervenciju u Nigeru i mora se dogoditi povratak ustavnom legitimitetu”, citira državna TV izjavu alžirskog predsjednika Abdelmadjida Tebbounea.
Premijer Bazouma Ouhoumoudou Mahamadou, međutim, ostao je optimističan glede ponovne uspostave civilne vlade.
“Još uvijek se nadamo”, rekao je Mahamadou novinskoj agenciji Reuters. “Očekujemo da predsjednik Bazoum bude pušten, vraćen na posao i da se sve institucije koje su navodno raspuštene u cijelosti vrate u rad.”
Mogućnost produženja roka?
U međuvremenu, analitičar Oluwole Ojewale, programski koordinator za središnju Afriku na Institutu za sigurnosne studije u Dakaru, izjavio je za DW kako očekuje da će rok ECOWAS-a biti produžen.
“Predviđam situaciju u kojoj će biti prostora za možda dodatnih nekoliko dana, a onda ako osiguraju dovoljnu zakonodavnu podršku u tim zemljama, tada će doći do invazije”, rekao je Ojewale.
Ojewale je i dalje rekao da su šanse za uspjeh velike, ako ECOWAS nastavi sa svojim planovima intervencije, čak i ako Burkina Faso i Mali pokušaju ispuniti svoja obećanja da će podržati Niger.
Nigerijska vojska je najveća u zapadnoj Africi. Njihovih 223.000 vojnika je 22 puta više od Nigerovih 10.000 i četiri puta više od Burkine Faso, Malija, Gvineje i Nigera zajedno, prema podacima Svjetske banke Open Media.
Međutim, ovu zapadnoafričku zemlju muče domaće sigurnosne borbe. Osim pobunjeničkih skupina na sjeveroistoku , Nigerija se također bori s organiziranim kriminalnim skupinama u središtu i sjeverozapadu te separatističkim skupinama na jugoistoku, piše Deutsche Welle.