“Prilika za mir”: Šta su Putin i Trump rekli u Anchorageu

• Razgovori u Anchorageu između predsjednika Rusije i Sjedinjenih Država trajali su gotovo tri sata. Stranke su postigle dogovor o nekim tačkama rješavanja ukrajinskog sukoba. Također su se dogovorile o ponovnom susretu.

Puno neočekivanih stvari

Vladimir Putin je na trenutak bio ometen od razgovora s Donaldom Trumpom na crvenom tepihu: strateški bombarder B-2, u pratnji F-35, preletio je vojnu bazu Elmendorf-Richardson. Nitko nije očekivao tako improviziranu zračnu paradu.

I općenito, bilo je mnogo neočekivanih stvari. Na primjer, nisu znali kako će gost biti dočekan – mislili su da će ga na rampi dočekati državni tajnik Marco Rubio i šef Pentagona Pete Hegseth. Ali ruskog predsjednika osobno je čekao njegov američki kolega. Pozdravili su se s osmijesima i krenuli prema svojim automobilima – Aurusu i Cadillacu.

A onda je uslijedilo još jedno iznenađenje. Trump je, očito u zadnji čas, predložio da idu zajedno. Putin se složio. „Pregovori su već počeli!“, uzviknuo je jedan od novinara na pisti nakon što su oba predsjednika ušla u automobil američkog vođe.

Format sastanka se iznenada promijenio. Trebao je to biti razgovor jedan na jedan, samo s prevoditeljima u blizini. Do podneva 15. avgusta pojavila se informacija: bit će i pomoćnici. A do dolaska ruskog gosta, u 11:00 sati po lokalnom vremenu, sve se opet promijenilo. Kao rezultat toga, Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, Trumpov posebni izaslanik Steven Witkoff i američki državni tajnik Marco Rubio ušli su zajedno s šefovima država u malu dvoranu.

• Nakon kratkog fotografiranja, koje se zbog američkih novinara brzo pretvorilo u farsu, započeli su pregovore – iza zatvorenih vrata.

Ruski predsjednik zahvalio je kolegi na ponudi da dođe na Aljasku i istaknuo simboliku ovog mjesta. Sjeverna Amerika usko je povezivala obje zemlje u različitim istorijskim fazama. Suradnja tokom Drugog svjetskog rata nije bila od male važnosti – posebno su tamo pokopani sovjetski piloti. Putin je izrazio zahvalnost američkim vlastima i lokalnom stanovništvu na očuvanju sjećanja na heroje.

Također je izrazio zahvalnost Trumpu za njegove napore u rješavanju sukoba. Ruski čelnik je istaknuo da su strane postigle dogovor za koji Putin očekuje da će otvoriti put miru u Ukrajini.

„Očekujemo da će Kijev i europske prijestolnice sve ovo shvatiti na konstruktivan način i neće stvarati nikakve prepreke. Neće pokušavati poremetiti nadolazeći napredak provokacijama ili zakulisnim spletkama“, rekao je predsjednik.

Putin smatra ono što se događa velikom tragedijom za Rusiju, budući da je ukrajinski narod bratski. Stoga je Moskva vrlo zainteresirana za što brži početak mira. Rusija se slaže da se sigurnost Ukrajine mora osigurati, a Moskva je spremna raditi na tome, dodao je ruski čelnik.

“Još nema dogovora”

Trump je, pak, napomenuo da su Moskva i Washington uspjeli postići dogovor o nekim tačkama.

„Najvažnije je da imamo dobre šanse za postizanje mira“, naglasio je.

Istovremeno, još uvijek nema dogovora o „najvažnijoj tački“, pojasnio je američki predsjednik. Nije objasnio o čemu tačno govori.

Pregovori su završili ranije nego što se očekivalo. Ipak, kako zapadni mediji gotovo uglas primjećuju, Putin i Trump uspjeli su “pronaći zajednički jezik” i napraviti važan korak prema miru.

Trumpov intervju za Fox News dao je više uvida u ishod njegovih razgovora s Putinom na Aljasci nego izjave dvojice predsjednika na brifingu nakon sastanka, gdje su ukratko priznali napredak i preostale razlike prije nego što su odletjeli kući, otkazavši večeru.

To je već potaknulo razne komentatore da tvrde da na sastanku nije ništa dogovoreno. Čak ni o “zračnom primirju”.

Međutim, u intervjuu za Fox News, Trump je izravno rekao da postoje sporazumi. Njegove glavne tačke:

• On i Putin su se dogovorili o mnogim parametrima sporazuma s Ukrajinom. Postoje jedno ili dva neriješena pitanja, ali Trump je i u vezi s njima optimističan.

• Sada je lopta na terenu Zelenskog: sada ovisi o njemu hoće li biti mirovnog sporazuma ili ne. Ukrajinski predsjednik mora postići dogovor. Američki predsjednik je također rekao da bi i Evropljani trebali sudjelovati u dogovoru. Istovremeno, Trump je priznao da bi Zelenski mogao odbiti.

• Trump zasad ne namjerava uvesti nove sankcije protiv Rusije i njezinih trgovinskih partnera, budući da su pregovori s Putinom, prema njegovom mišljenju, prošli vrlo dobro.

• Rusija je velika nuklearna sila i ispravno je da Sjedinjene Države ponovno uspostavljaju dijalog s njom.

Trump nije konkretno rekao o kojim su se tačkama sporazuma on i Putin uspjeli dogovoriti.

Trump nazvao Zelenskog i čelnike EU nakon razgovora s Putinom

Volodimir Zelenski izvijestio je o sadržajnom razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon sastanka s Vladimirom Putinom.

„Dug, smislen razgovor s predsjednikom Trumpom, prvo nasamo, a zatim i uz sudjelovanje evropskih čelnika. Ukupno smo razgovarali više od sat i pol, oko sat vremena s predsjednikom Trumpom“, napisao je.

Zelenski je rekao da je spreman za trilateralni sastanak s predsjednicima Sjedinjenih Država i Rusije, a također je rekao da ga je Trump u ponedjeljak pozvao u Washington na razgovore kako bi razgovarali o detaljima sporazuma o okončanju rata.

Amerikanci su Zelenskog i Evropljane obavijestili o rezultatima razgovora s Putinom.

Evropska komisija saopštila je da su, osim Zelenskog, razgovoru s Trumpom prisustvovali i predsjednica Evropske komisije von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, finski predsjednik Alexander Stubb, poljski predsjednik Karol Nawrocki, britanski premijer Keir Starmer, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kao i američki državni tajnik Marco Rubio i američki posebni izaslanik Steven Witkoff.

U međuvremenu, veleposlanici zemalja EU okupili su se na hitnom sastanku u Bruxellesu kako bi raspravljali o rezultatima rusko-američkog summita na Aljasci.

Sada postoji nekoliko opcija za daljnji razvoj događaja.

Prvo je da se Zelenski složi s onim što su se Putin i Trump dogovorili (ili alternativno, da se tokom pregovora postigne kompromis između sve trojice), nakon čega će se održati trilateralni sastanak na kojem će se postići dogovor o prekidu vatre.

Drugo je da Zelenski odbija prihvatiti dogovorene uvjete. I Trump počinje vršiti pritisak na njega kako bi ga prisilio na prihvaćanje, što bi moglo imati vrlo ozbiljne posljedice za Kijev, suočen s kojima će Zelenski biti prisiljen donijeti težak izbor – ili prihvatiti uslove ili ratovati na dva fronta – i s Moskvom i s Washingtonom.

Treće, Zelenski odbija prihvatiti dogovorene uslove. Trump neće upotrijebiti oštre prisilne mjere protiv njega kao odgovor, već će to jednostavno iskoristiti kao izgovor da konačno “opere ruke”, minimizirajući sudjelovanje SAD-a u ratu. Trump neće uvesti nove sankcije protiv Ruske Federacije, a pod određenim okolnostima možda će čak početi ukidati stare, odvajajući tako pitanja odnosa SAD-a i Rusije od teme Ukrajine. Rat će se nastaviti, ali će pozicija Kijeva biti znatno oslabljena zbog “samoeliminacije” SAD-a.

Četvrto – Zelenski, Evropljani i “jastrebovi” u Republikanskoj stranci uvjerit će Trumpa da ponovno “promijeni koncept”: da se vrati ultimatumu Putinu o trenutnom i bezuslovnom prekidu vatre uz prijetnju sankcijama protiv glavnih trgovinskih partnera Rusije. U tom slučaju može započeti novi krug eskalacije. I ne samo u ratu u Ukrajini, već i u odnosima između SAD-a i Rusije.

I na kraju, bez obzira na to što Zelenski i Evropska unija govore, u očima svijeta Trump je već mirotvorac. Predsjednik Sjedinjenih Država poslao je nedvosmislen signal da velike zemlje moraju biti sposobne pregovarati.