PRVA VΑKCINA u svijetu ZA MEDONOSNE PČELE odobrena za upotrebu u SAD-u

Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) odobrilo je prvu νakcinu u svijetu za medonosne pčele za zaštitu ugroženih insekata od smrtonosne bοlesti koju uzrokuje bakterija koja stvara spore, Paenibacillus larva.

Bοlest, poznata kao američka gnjiloća, suzbijana je samo spaljivanjem kolonije i košnice.

Vakcina se razvija s ubijenom cjelostaničnom larvom bakterije Paenibacillus koja se miješa s hranom kojom se hrani matica i prenosi na njezino potomstvo, koje će tada biti imuno na bolest, piše Guardian.

Liječenje je odobreno pod uslovnom dozvolom koja se izdaje za hitne uslove.

A u slučaju medonosnih pčela, ta su stvorenja kritična komponenta poljoprivrede – jedna trećina globalne zalihe hrane ovisi o oprašivanju.

Američka gnjiloća inficira pčelinje leglo, bakterijske spore se lako mogu širiti između košnica i pčelinjaka putem pčelarskih postupaka kao što je izmjena opreme i premještanje saća.

 Biotehnološka kompanija, Dalan Animal Health, koja se bavi zaštitom insekata, razvila je vakcinu za koje je prošlog oktobra objavljeno da je sigurno i učinkovito za pčele.

Annette Kleiser, izvršna direktorica Dalan Animal Health, rekla je u izjavi : ‘Naša νakcina je otkriće u zaštiti medonosnih pčela. Ovo je veliki korak za održivu poljoprivredu u cijelom svijetu.’

Američka gnjiloća potječe iz SAD-a, a od tada se proširila svijetom.

Navode da bi se ovo otkriće moglo iskoristiti za pronalaženje νakcina za druge bolesti povezane s pčelama, kao što je europska verzija gnjilog legla.

Primjena νakcine počinje s njezinim miješanjem u hranu za matice koju konzumiraju pčele radilice, koje ga potom ugrađuju u matičnu mliječ kojom se hrani matica.

Matica proguta mliječ i fragmenti νakcine talože se u njezinim jajnicima, gdje su njezine ličinke izložene i izlegu se s imunitetom na američku gnjiloću.

Budući da su pčele u SAD-u bile komercijalizirane, transportirane i potisnute u poljoprivredne svrhe, medonosne pčele bile su izložene koktelu različitih bolesti koje obično uništavaju veliki broj kolonija i zahtijevaju velike intervencije od strane pčelara kako bi održali broj.

SAD je neuobičajeno ovisan o kolonijama pčela kako bi pospješio oprašivanje hrane, s košnicama koje se rutinski prevoze kamionima diljem zemlje kako bi se razmnožilo sve, od badema do borovnica.

To je zato što su mnoge vrste diνljih pčela u alarmantnom padu, zbog gubitka staništa, upotrebe pesticida i klimatske krize, što potiče zabrinutost oko globalne krize u broju insekata koja prijeti ekosustavima i ljudskoj sigurnosti hrane i zdravlju.