ROĐENA UKRAJINKA POBIJEDILA NA IZBORU za Miss Japana

Manekenka rođena u Ukrajini izazvala je raspravu pobjedom na izboru za Miss Japana. Lice japanske ljepotice sada je model rođen u Ukrajini – barem prema sucima natjecanja koji su potaknuli raspravu o kulturnom identitetu imenovavši 26-godišnju Karolinu Shiino za Miss Japana u ponedjeljak, javlja CNN.

Godišnje natjecanje Miss Nippon, koje je dobilo naziv prema japanskom nazivu zemlje, dodjeljuje tijaru natjecateljici koja predstavlja “Najvažniju ljepotu svih Japanki”, prema web stranici organizatora. Miss Nippon nije dio međunarodnog izbora ljepote i nije povezana s globalnim natjecanjima kao što su Miss svijeta i Miss Universe .

Odluka da se odabere pobjednica s evropskim nasljeđem pokrenula je pitanja o standardima ljepote i o tome što znači biti Japanka.

“Htjela sam da me prepoznaju kao Japanku”, rekla je Karolina za CNN, naturalizirana građanka koja živi u Nagoji od svoje pete godine i tečno govori japanski.

Karolina je rekla da se suočila s poteškoćama u prihvaćanju kao mještanka zbog svog izgleda i nada se da će njezina pobjeda promijeniti mišljenje o tome tko se može smatrati Japancem.

“Uostalom, živimo u eri raznolikosti – gdje je raznolikost potrebna”, rekla je. “Postoje mnogi ljudi poput mene koji su zabrinuti zbog jaza između svog izgleda i (tko su).” Dodala je: “Stalno su mi govorili da nisam Japanka, ali ja sam apsolutno Japanka, pa sam se prijavila na Miss Japana iskreno vjerujući u sebe. Bila sam jako sretna što su me ovako prepoznali.”

Ipak, neki su se zapitali može li netko bez japanskog porijekla predstavljati ideale ljepote ove zemlje.

“Rasna diskriminacija je apsolutno neprihvatljiva,” napisao je povjesničar Hiroe Yamashita na X-u, “ali ako se natjecanje za Miss Nippon temelji na konceptu ljepote, ja osobno želim da se temelji na standardima japanske ljepote. S izgledom Karoline Shiino, (etnički) japanska djevojka nema šanse pobijediti prema modernim vrijednostima ljepote.”

Japan je etnički homogena zemlja s relativno niskim razinama imigracije, što je posljednjih godina potaknulo vlasti da guraju više stranih stanovnika i radnika kako bi se popunile praznine nastale starenjem stanovništva.