Scholz se odlučio na rijedak sastanak sa izoliranim Vučićem kako bi finalizirao dogovor o litijumu – POLITICO

Nakon godina provedenih u diplomatskoj psećoj kućici, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovo je katapultiran u središte političke pozornosti zahvaljujući golemom apetitu Evropske unije – a posebice Njemačke – za sirovinama potrebnim za izradu električnih automobila, piše POLITICO.

Njemački kancelar Olaf Scholz planira u petak otputovati u iznenadni posjet Beogradu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o suradnji između EU-a i Srbije o uvozu minerala, uključujući litij, koji su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU-a, troje ljudi – koji su tražili anonimnost – rekli su za POLITICO.

Glasnogovornik vlade kasnije je potvrdio posjetu

Njemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU-u, ima veliki interes u osiguravanju litija — posebno unutar Evrope kako bi smanjila svoju ovisnost o Kini. Međutim, neobično je da Scholz u tako kratkom roku krene na ovakvo putovanje. Njegov ured odbio je komentirati, navodi publikacija.

Srbijanska vlada najavila je u utorak da će ponovo pokrenuti radove na kontroverznom projektu iskopavanja litija na zapadu zemlje, nakon prošlotjedne presude ustavnog suda kojom je poništeno prethodno otkazivanje rudarske operacije.

Prošla vlada u Beogradu zaustavila je projekt i poništila licence dodijeljene britansko-australskom rudarskom divu Rio Tinto nakon masovnih prosvjeda prije više od dvije godine.

Očekuje se da će potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič sudjelovati u ceremoniji potpisivanja, rekle su dvije osobe s kojima je POLITICO razgovarao. Šefčovič je u maju rekao da bi litijski ugovor sa Srbijom mogao biti finaliziran “u kratkom roku”.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen razmišljala je o pridruživanju putovanju, ali je njezino sudjelovanje neizvjesno s obzirom na to da još treba pobijediti na glasovanju u Evropskom parlamentu u četvrtak kako bi bila potvrđena za drugi mandat.

• Rudnik Jadar, u blizini grada Loznice u zapadnoj Srbiji, sadrži neke od najvećih evropskih rezervi litija.

Vučić je prošlog mjeseca za Financial Times rekao da će rudnik, čije otvaranje očekuje 2028., proizvoditi 58.000 tona litija godišnje. To bi bilo jednako 17 posto proizvodnje električnih vozila u Europi ili 1,1 milion automobila.

Nevladine udruge za zaštitu okoliša i Lozničani upozorili su da bi izgradnja rudnika mogla dovesti do uništavanja staništa i zagađenja vode. Mnogi također strahuju od potencijalnog raseljavanja stanovnika u tom području.

Radomir Lazović, supredsjednik oporbene stranke Zelenih i ljevice Srbije, rekao je za POLITICO da je odobrenje rudnika od strane Ustavnog suda povezano s političkim utjecajem.

“U zemlji u kojoj institucije ne rade, izbori se kradu, Ustavni sud radi kao po komandi. Teško je zamisliti da će te iste institucije štititi interese građana kada je u pitanju okoliš, a posebno ovako visokorizične projekte”, rekao je Lazović.