Sretan dan proroka Ilije, zaštitnika Bosne i Hercegovine! Svetac kojeg poštuju kršćani, muslimani i židovi

Pravoslavna crkva 2. avgusta 2023. godine slavi praznik svetog proroka Ilije, koji se smatra jednim od najštovanijih svetaca u kršćanskom svijetu.

Ovog sveca slave i iskazuju mu poštovanje pored pravoslavaca, i katolici, muslimani i židovi. Doduše, svi imaju različite termine slave. Katolici u BiH ga obilježavaju 20. jula i kao zaštitnika Bosne i Hercegovine. Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio od Svete Stolice da se Sveti Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. avgusta 1752. godine. Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.

U bošnjačko-muslimanskoj tradiciji taj dan se zove Aliđun (Alijin dan). Bošnjaci su oduvijek poštovali Ilindan ili Aliđun, koji je redovno 2. avgusta kada i pravoslavci slave svoga Svetog Iliju.

Vlastito ime Ali(ja) je muslimanska inačica za kršćanskog Iliju, a riječ gün na turskom znači dan. Jednostavnim prevođenjem Ilindana u Aligun ili Aliđun muslimani nisu htjeli da prikriju njegovo porijeklo. Kako su u BiH narodi izmiješani, a svi se običaji poštuju, u narodu se rodila izreka da je 2. avgusta dopodne Ilija, a popodne Alija.

Aliđunski (Ilindanski) derneci – vašari održavali su se u Večićima (Kotor-Varoš), sve do 1992., kada su nasilno ukinuti, iz „sigurnosnih razloga“ i u Gerzovu kod Šipova. Najatraktivniji dio aliđunskih derneka predstavljale su momačke igre i junačenja. Često su se međusobno takmičili pripadnici različitih konfesija. Glasovite su bile Gerzovske aliđunske igre, na koje dolazili i takmičari iz udaljenih krajeva, da afirmiraju nâm svog zavičaja. U Gornjevrbaskoj regiji na Aliđun održavani su vašari na Treskavici iznad Gornjeg Vakufa i u Kopčiću (između Bugojna i Donjeg Vakufa).

Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Živio je i djelovao u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u 9. vijeku prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahaza. Prema 2 Kr 2,1 Ilija je u ognjenim kolima, koja su vukli ognjeni konji, u vihoru uzišao na nebo.

Štovanje Svetog Ilije dosta je rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i Svetim Ilijom Gromovnikom. U slavenskim pučkim vjerovanjima Sveti Ilija zapovijeda gromovima i kišom (u Drugom svjetskom ratu prema Iliji dobio je ratno ime Ivan Hariš-Gromovnik). Prema starohrvatskim legendama sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima, zbog čega dolazi do munja i grmljavine. Štovanje Svetog Ilije, Svetog Vida i Svetog Mihovila, u razdoblju dvovjerja, zamijenili su štovanje Peruna.

Židovska apokaliptika držala je da Ilija nije umro nego da će umrijeti, skupa s Henokom, na koncu vremena, boreći se protiv Antikrista.

Ovaj dan je jedan od velikih praznika i prati ga niz običaja i zabrana kojih se vjernici pridržavaju. Materijal “Zemlje” sadrži običaje, tradiciju, zabrane, znakove.

Povijest praznika proroka Ilije usko je povezana s Biblijom. Ilija je bio izabrani Božji prorok, poslan na zemlju da ispravi kršenja vjere i obrati ljudska srca pravom Bogu. Svoju moć i snagu pokazao je čineći brojna čuda, uključujući i uskrsnuće mrtvih.

Prorok Ilija također je preteča dolaska Isusa Krista i od posebne je važnosti u kršćanskoj tradiciji. Na dan svetkovine proroka Ilije katedrale i crkve su ispunjene vjernicima koji su došli moliti se i odati počast svetom proroku.

Glavni crkveni obred na ovaj dan je posvećenje vode, koja se smatra posebno blagoslovljenom i ima ljekovita svojstva. Vjernici donose svoje vrčeve, čuture i boce koje napune svetom vodom i njome blagoslove sebe, svoje bližnje i svoje domove.

Jedna od zabrana vezanih uz blagdan proroka Ilije je zabrana vatre i lomače. To je zbog povijesne slike Ilije, koji je učinio mnoga čuda povezana s vatrom. Na ovaj dan nije preporučljivo paliti krijesove ili održavati pirotehničke predstave, kako se ne bi oskrnavilo sveto značenje blagdana.

Osim toga, vjernicima se ne preporučuje sudjelovanje u zabavnim i bučnim događanjima. Na ovaj dan treba postiti i suzdržavati se od pretjerivanja. Mnogi vjernici također se pridržavaju posne dijete, izbacujući meso i druge životinjske proizvode iz prehrane.

Važno je napomenuti da se slavlje proroka Ilije razlikuje regionalno i može imati neke varijacije u različitim zemljama i regijama. Međutim, temeljna načela povezana s poštovanjem svetog proroka svugdje su sačuvana.

Proslava proroka Ilije vrijeme je da se vjernici prisjećaju njegovih hrabrih djela, slave njegovo sveto ime i poštuju njegovu uspomenu.

Na današnji dan vjernici se ujedinjuju u molitvama i nadaju se njegovom zagovoru i blagoslovu za sebe i svoje bližnje.