Skip to content
pcela

Šta bi se desilo kada bi pčele nestale?

Iako duge samo 15 milimetara, pčele mogu da naprave 200 zamaha krilima u sekundi, fantastično vide sve boje osim crvene i imaju ključnu ulogu u održavanju lanca ishrane i mnogo veći uticaj na čitav ekosistem nego što mislimo.

pcele i cvijece

Oprašivanjem one postižu dvostruki efekat: “proizvode” biljke koje mi jedemo, a onda i biljke za životinje koje mi potom uvrštamo u svakodnevnu ishranu.

Praktično je za svaki treći zalogaj koji pojedemo zaslužna pčela.

Takođe, njihov značaj se ogleda i u stvaranju meda i voska na osnovu kojih se sprovode istraživanja vezana za zagađenost okoline.

Oprašivanje, odnosno “prijenos” polena iste biljke ili biljke u okviru iste vrste vrše vjetar, ptice, slijepi miševi, sisari i naravno – insekti.

Međutim, jedine koje to rade namjerno su pčele, pa je oprašivanje 70-80% efektivnije. Jedini koji mogu da ih dijelom zamjene u tome su bumbari i ose.

pcela oprasuje cvijet
Jaka i zdrava pčelinja zajednica u toku jednog dana može oprašiti do 3.000.000 cvjetova

Čak su i mnoge vrste drveća (npr. glog, zelenika, divlji kesten, ali i drvo kruške, šljive, trešnje) oprašivane od strane pčela, a drveće predstavlja pluća ove planete. Doprinose razvoju raznovrsnosti biljnih kultura.

Još jedan zadivljujuć podatak – otkriveno je da pčele njuhom mogu da otkriju nagazne mine i eksploziv!

Međutim, broj pčela naglo opada, a razlozi su mnogobrojni: pesticidi, bolesti, uništavanje njihovog prirodnog staništa, paraziti.

Biljke koje koristimo u svakodnevnici neće postojati u budućnosti ukoliko ne sačuvamo pčele.

Jednačina je jasna – ukoliko pčele nestanu, nestaće naša hrana, a potom i mi.

Zato moramo preduzeti mere kojima ćemo im pomoći. Prije svega, na terasi ili u bašti možemo zasaditi biljke koje će pčelama biti dom. Njih ima preko sto.

U proleće to su: žalfija, lavanda, vrbena, ljiljani; a u ljeto: nana, ruzmarin, mak, paradajz, bundeva i mnoge druge.

Potom, možemo smanjiti ili potpuno ukinuti korišćenje pesticida radi zaštite biljaka jer su oni jedan od razloga nestajanja pčela.

Pčele su – nakon ljudi, vrsta o kojima se je najviše naučnih istraživanja sprovelo. U skladu sa svim prethodno napisanim, njihova korist za prirodnu sredinu je nemjerljiva.

Zato moramo postati svjesni našeg negativnog uticaja na njih, pretvoriti ga u pozitivno i učiniti nešto lijepo za našu planetu.