Što će se dogoditi nakon 31. ako Rusija zatvori plinske slavine Europi?
Rusija je “neprijateljskim” zemljama dala rok do 31. ožujka za početak plaćanja za uvoz prirodnog plina u rubljama. Novo pravilo o zamjeni valuta utjecat će na zemlje koje su uvele ekonomske sankcije državi i zamrznule njezine devizne rezerve. To se posebno odnosi na neke zemlje EU koje se uvelike oslanjaju na ruske opskrbe energentima.
♦ Što će biti nakon 31. ožujka?
Rusija kaže da Europa neće dobiti besplatan plin ako zemlje odbiju platiti u rubljama. “Nećemo isporučivati plin besplatno, to je jasno”, rekao je u utorak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Na pitanje hoće li se gas isključiti neplatišama, Peskov je odgovorio: “Nema plaćanja, nema plina”. Dodao je, međutim, da Rusija tek treba donijeti konačnu odluku o tome kako će odgovoriti ako europske zemlje zvanično odbiju plaćati u ruskoj valuti.
♦ Koliko Europa ovisi o ruskom plinu?
Europa uvelike ovisi o ruskom plinu za grijanje i proizvodnju električne energije. Ruski plin čini oko 40% ukupne europske potrošnje. Uvoz plina u EU iz Rusije ove godine iznosio je između 200 i 800 miliona eura dnevno.
♦ Što se događa u Europi bez ruskog plina?
Europska komisija priopćila je kako planira smanjiti ovisnost EU-a o ruskom plinu za dvije trećine ove godine i prekinuti svoje oslanjanje na ruske isporuke “znatno prije 2030.” Međutim, ekonomisti kažu da nije lako nadomjestiti 1.550 teravat-sati ruskog plina isporučenog u EU 2021. Europa ne može brzo nadomjestiti nedostatak opskrbe; morat će obuzdati potražnju.
U međuvremenu, povećani uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) na ionako zategnutom globalnom tržištu LNG-a stvorio bi ogroman pritisak na cijene. To bi bio veliki udarac za europsko gospodarstvo, koje već pati od nevjerojatno visokih cijena energije.
Dugotrajno zaustavljanje isporuke ruskog plina imalo bi cijenu za EU i moglo bi čak dovesti do toga da neke zemlje koje su više izložene fluktuacijama ruskog plina, poput Italije i Njemačke, moraju poduzeti hitne mjere. Njemački kancelar Olaf Scholz upozorio je da bi zabrana uvoza ruskih energenata izazvala ekonomsku recesiju diljem Europe.
♦ Koje su šire implikacije?
Postoji οpasnost od globalne energetske krize. Rusija je najveći izvoznik prirodnog plina na svijetu i drugi najveći izvoznik sirove nafte iza Saudijske Arabije, prema Međunarodnoj energetskoj agenciji. Zamjena ruskog plina neće biti laka.
Europa će morati kupovati plin na otvorenom tržištu, što znači da će, ako kupuje od zemalja poput Katara ili SAD-a, morati platiti više. To također znači da plin koji kupuju neće ići negdje drugdje. Rezultat će biti veće cijene plina posvuda jer zemlje nadmašuju jedna drugu za ograničene zalihe.
♦ Hoće li utjecati na cijene nafte?
Rusija isporučuje Europskoj uniji oko četiri miliona barela nafte dnevno. Za razliku od plina, čija je opskrba još uvijek u većoj mjeri regulirana dugoročnim ugovorima, cijena nafte je volatilna i određena je ponudom i potražnjom. Ako Europa ipak odluči napustiti rusku naftu, tada bi se cijene sirove nafte mogle popeti na 200 dolara po barelu, ili čak i više, upozoravaju analitičari.
♦ Hoće li Rusija prodavati i drugu robu u rubljama?
Vladimir Putin nagovijestio je tijekom objave plana plaćanja da bi prirodni plin mogao biti prva ruska roba koja će se prodavati u rubljama. Ako Zapad uvede daljnje sankcije, to povećava mogućnost da bi se druge ruske izvozne robe mogle cijeniti u rubljama, uključujući naftu, metale i žitarice.
♦ Tko će prvi trepnuti kad se približi rok plaćanja?
Do sada su EU i zemlje G7 odbijale zahtjev Rusije da svoje plaćanje plina prebaci na rublje. Rusija je rekla da neće osigurati besplatnu opskrbu plinom, sugerirajući da je spremna zatvoriti slavine. Ako se to dogodi, Moskva bi izgubila između 200 i 800 miliona eura svakog dana embarga.
Međutim, Rusija bi dio plina mogla preusmjeriti u Aziju.
Europa bi se vjerojatno suočila s ekonomskom krizom kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata, jer bi rastuće cijene energije poslala gospodarstva regije u recesiju.
Dakle, tko će prvi trepnuti?