Stolac: Muzej pod vedrim nebom

Kako predstaviti Stolac? Gradić na jugoistoku Bosne i Hercegovine za kojega novije generacije nikada nisu ni čule, a posebno vidjele, osim ako nisu morale.

 

Što je onda Stolac? Usputna stanica onima koji žele što prije stići od Mostara i Sarajeva do Dubrovnika ili dalje u Crnu Goru bez puno procedura.

Zapravo ga većina tako doživljava.

Stolac je ljepota prirode, maslina i vina, rijeka i slapova, sakralnih objekata četiri religije i opet, puno više i od toga.

Svidje se on i Daorsima, heleniziranom Ilirskom plemenu koji su živjeli od 300. do 50. godine p. n. e. u dolini rijeke Neretve, a glavni grad im je bio u Stocu, po njima nazvan Daorson.

U njemu su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Preuzeli su grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima.

Pronađeni su ostaci brojnih amfora, fina keramika, brončana kaciga, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji, ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije te Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

Danas, više od 3500. godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči nekadašnjoj moći, a važnost mu povećava to da je postojala ideja da se predloži na popis sedam novih svjetskih čuda prije nekoliko godina.

Daorsi nas gotovo dovode ko kraja starog i početka novoga vijeka na ovome području, zapravo njihovim nestankom u 1. st. p. n. e. nisu više nastanjivali grad, ali su nastavili svoje aktivnosti u centru Daorsa u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. stoljeća n. e. kao municipij Diluntum gdje se on održao do 4. st. n. e.

Vremeplov nas dovodi do srednjeg vijeka i područja samoga grada Stoca koji je tada pripadao župi Vidoši.

Stari grad Vidoški smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja odbrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova.

Na dvije nekropole stećaka, Radimlja i Boljuni, broji se preko 400 stećaka iako ih ima mnogo više, raspoređenih na više lokacija.

Spomenut ćemo da je i austrougarska vladavina ostavila gradske bazene i vodovod koji je još u funkciji.

Ovdje se nalaze katolička Crkva, pravoslavna Crkva i Sultanova džamija, te od prirodnih ljepota nezaobilazna rijeka Bregava i njeni slapovi, te park prirode Hutovo blato (upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu).

Sa svime ovime zaključujemo da imamo puno toga vrijednoga za razvoj turizma koji će tek pokazati svoje pravo lice.

„Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu“ – Ivo Andrić.

Izvor: radimlja.ba/Impuls