Skip to content
Stećak

Stolac: Muzej pod vedrim nebom

Kako predstaviti Stolac? Gradić na jugoistoku Bosne i Hercegovine za kojega novije generacije nikada nisu ni čule, a posebno vidjele, osim ako nisu morale.

Što je onda Stolac? Usputna stanica onima koji žele što prije stići od Mostara i Sarajeva do Dubrovnika ili dalje u Crnu Goru bez puno procedura.

Zapravo ga većina tako doživljava.

Stolac je ljepota prirode, maslina i vina, rijeka i slapova, sakralnih objekata četiri religije i opet, puno više i od toga.

Svidje se on i Daorsima, heleniziranom Ilirskom plemenu koji su živjeli od 300. do 50. godine p. n. e. u dolini rijeke Neretve, a glavni grad im je bio u Stocu, po njima nazvan Daorson.

U njemu su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Preuzeli su grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima.

Pronađeni su ostaci brojnih amfora, fina keramika, brončana kaciga, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji, ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije te Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

Zidine grada Daorson
Ostaci megalitskih zidina grada Daorsona

Danas, više od 3500. godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči nekadašnjoj moći, a važnost mu povećava to da je postojala ideja da se predloži na popis sedam novih svjetskih čuda prije nekoliko godina.

Daorsi nas gotovo dovode ko kraja starog i početka novoga vijeka na ovome području, zapravo njihovim nestankom u 1. st. p. n. e. nisu više nastanjivali grad, ali su nastavili svoje aktivnosti u centru Daorsa u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. stoljeća n. e. kao municipij Diluntum gdje se on održao do 4. st. n. e.

Zidine starog grada
Vidoški – Stari grad Križevac

Vremeplov nas dovodi do srednjeg vijeka i područja samoga grada Stoca koji je tada pripadao župi Vidoši.

Zidine starog grada Vidoški
Zidine starog grada Vidoški – Križevac

Stari grad Vidoški smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja odbrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova.

Zidine starog grada
Stari grad Križevac

Na dvije nekropole stećaka, Radimlja i Boljuni, broji se preko 400 stećaka iako ih ima mnogo više, raspoređenih na više lokacija.

Stecak u Radimlji
Nekropola stećaka Radimlja

Spomenut ćemo da je i austrougarska vladavina ostavila gradske bazene i vodovod koji je još u funkciji.

Ovdje se nalaze katolička Crkva, pravoslavna Crkva i Sultanova džamija, te od prirodnih ljepota nezaobilazna rijeka Bregava i njeni slapovi, te park prirode Hutovo blato (upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu).

Bunar iz 15 stoljeca
Bunar iz 15.st – Foto: @ju_radimlja

Sa svime ovime zaključujemo da imamo puno toga vrijednoga za razvoj turizma koji će tek pokazati svoje pravo lice.

„Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu“ – Ivo Andrić.

Izvor: radimlja.ba/Impuls