Skip to content
zima stoljeca

To je bila zima stoljeća: Krk je bio Sibir, u Lici je tad palo 4 metra snijega

Zima krajem 1928., u studenom i prosincu nije pokazala svoje prave “zube”, naprotiv nizali su se neobično topli dani za taj period.

Vremenske prilike priredile su velikom dijelu Europe izvanredan meteorološki događaj koji je kasnije nazvan – zima stoljeća!

Na Novu godinu, 1. siječnja 1929. zapuhalo je toplo jugo na Jadranu, a potaknuti potpunim izostankom zimskog vremena, mnogi su poljoprivrednici već počeli s pripremama za radove u polju usred preuranjenog proljeća, piše crometeo.hr.

Gospić 1929. godine | Foto: Državni arhiv Gospić

No nitko nije slutio što će se onda dogoditi.

Prvih dana 1929. godine, Genovska se ciklona pomaknula nad Jadran, a nad Skandinavijom se razvio snažan blok visokog tlaka zraka.
Stizale su tih dana dramatične vijesti iz Like gdje je snijeg padao s grmljavinom, a mećava je zatrpala prugu Split – Zagreb.

Počele su stizati vijesti o velikoj studeni koja je zahvatila gotovo čitavo Sredozemlje, srednju i istočnu Europu. Kako je ova nagla zima došla nakon  ljetne suše Dalmaciji, gΙad je zaprijetila Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Na Siciliji -26, u Solunu -33°C!

Čopori gladnih vukova bježali su iz BiH u Dalmaciju gdje su naρadali stoku i uz samu obalu! Službeni meteorološki podaci iz siječnja 1929. otkrivaju da se živa u termometru na poslovično toploj Siciliji spustila na -26°C, a u grčkom Solunu na nevjerojatnih -33°C!

Senj 1929. godine | Foto: Gradski muzej Senj

Sredinom siječnja uslijedilo je kratkotrajno zatopljenje, no već početkom zadnje dekade siječnja snijeg je iznova okovao Hrvatsku. U Splitu je pao snijeg uz -5°C, a čak 20 centimetara palo ga je u Dubrovniku.

3. veljače 1929. god. u Čakovcu je izmjereno -35,5°C, a dan kasnije, 4. veljače 1929. god. u Gospiću je izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36°C.

Snježni nanosi u Lici dosezali su četiri metra.

Nekoliko dana poslije sasvim je prekinut željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje i Dalmacija je ušla u dvomjesečnu potpunu prometnu blokadu! Velika studen nastavila se i početkom veljače. Čak se na krajnjem jugu zemlje temperatura spuštala ispod -10°C, tako je 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11°C uz pucanje vodovodnih cijevi.

Ekstremne hladnoće zabilježene su tada diljem Europe, Sarajevo je mjerilo -27°C, Varšava -35°C, a Helsinki -55°C! Uskoro dolazi do nestašice goriva i obustave rada brojnih škola.

Prvi put nakon 1880. rijeka Sava se zaledila po cijeloj širini. Vjerojatno najjača bura stoljeća puhala je sredinom veljače u podvelebitskom primorju. Bura je prekinula konopce parobroda “Ante Starčević” u Senju koji se 24 sata borio svim silama odoliti buri što nažalost nije uspio.

GΙad je stegla čitavu zemlju pa su otvorene brojne javne kuhinje, a vatra se ložila po trgovima da bi se ljudi ima gdje zgrijati.

Ekstremnoj zimi nije se vidio kraj i ljudi su se u očaju pitali događa li se početak novog ledenog doba. Meteorolozi su oštro opovrgavali takve navode. Zanimljivo je napomenuti da su brodovi na ušću Zrmanje ostali zaleđeni u 50 cm debelom ledu.

Krajem veljače snijeg je počeo kopniti u cijeloj zemlji i kada su ljudi pomislili da stiže proljeće, 28. veljače stigao je novi prodor polarnog zraka u kombinaciji s vlagom zbog blizine duboke ciklone nad južnom Italijom.

Slična zima na našim prostorima dogodila se još 1955/1956. godine. Teško je zamisliti da će se slična zima skoro ponoviti, no ako se jednom dogodila uvijek postoji mogućnost da se jednom ponovi nešto slično. Eventualno ponavljanje zime 1929. godine za današnji život, u bitno drugačijim okolnostima nego te godine, imao bi daleko katastrοfalnije i dugoročnije pοsljedice.

VIDEO:

Sidebar