Tri stvari koje su djeca u Jugoslaviji znala raditi, a današnja ne

Starije se generacije zasigurno sjećaju Domaćinstva, koje je bilo obvezni predmet u osnovnim školama i koje je ukinuto 90-ih godina prošlog stoljeća, a na kojem se osim savladavanja vještine šivanja i kuhanja, djecu učilo i kako postaviti stol, kulturnom ponašanju, odijevanju i slično. Domaćinstvo je ukinuto, kao i socijalistički moral i njegove kasnije izvedenice te je u većinu škola uveden vjeronauk.

Učile su se vještine koje su bile veoma korisne, a današnja djeca ih nemaju. Danas je tehnologija uzela maha, a samim tim, djeca se odgajaju na drugačiji način.

1. U školama su se učile određene vještine

U Jugoslaviji su djeca mnogo bolje učila raditi. I, što je najvažnije, to su bile korisne vještine, one koje su ljudima ostale do kraja života. I da, nije sve bilo ograničeno na sate rada. Svi su imali hobije, koji su se, vrlo često, odnosili i na rad rukama.

Djevojke su znale šiti, plesti, vesti, dječaci su mogli razumjeti radio ili elektroniku. Kao rezultat toga, djeca su do kraja školovanja mogla mnogo bolje služiti sebi, a također su imala normalan obujam interesa. Sada se dijete od 10 godina po ovom pitanju ne razlikuje mnogo od 18-godišnjaka.

2. Djeca su više komunicirala

Nekada su djeca učila kako se razgovara sa starijima, kako s mlađima, tako i s vršnjacima. Nije bilo izbora, pa su čak i introverti stupili u kontakt i nalazili tek nešto tiše igre, na primjer, birali su šah jedan na jedan, a ne bučan nogomet u dvorištu.

Kao rezultat toga, općenito gledano, djeca u Jugoslaviji su imala mnogo bolje komunikacijske vještine. Izrastali su u ljude kojima nije bio problem razgovarati sa strancem, a znali su i kako bolje održavati kontakt s prijateljima.

3. Znali su popraviti pokvareno

Suvremena djeca su na neki način razmažena potrošačkim društvom. I jednostavno ne smatraju potrebnim popravljati ono što je pokvareno. Zašto, ako možete kupiti novu stvar?

Djeca u Jugoslaviji su mogla popraviti peglu, haljinu, cipele, igračke i mnoge druge stvari. U skandinavskim zemljama, s veoma visokim prosperitetom stanovništva, došli su do istog – zašto uvijek kupovati novo, ako možete popraviti staro? Međutim, današnja djeca to ne znaju, piše Zadovoljna.rs.

Nakon što se pokazalo da danas mnoga djeca ne posjeduju praktična za život korisna znanja pa ne znaju uraditi ni najjednostavnije stvari, primjerice napraviti sendvič, skuhati tjesteninu, ispeći jaje ili oguliti jabuku, vraćanje Domaćinstva u škole kao sekcije s oduševljenjem su dočekali i roditelji i djeca.

Jedna od takvih škola je i Područna škola Vionica u Čitluku gdje djeca, uz ostalo, uče praviti palačinke i izrađivati razne ukrase, a na satima Domaćinstva prvi put su uvukli konac u iglu te naučili zašiti dugmad, piše Klix.

A u Hrvatskoj, nastavnica Martina Medvecki vratila je domaćinstvo u svoju školu Bušetina još 2013. godine kao izvannastavnu aktivnost. Učenici su odmah zavoljeli domaćinstvo.

Djeci je motorika ruku slabo razvijena i uopšte nemaju razvijen osjećaj za vlastito tijelo u prostoru

– Ono što me najviše neugodno iznenadilo je koliko je zapravo djeci motorika ruku slabo razvijena i kako uopšte nemaju razvijen osjećaj za vlastito tijelo u prostoru. A pozitivno me najviše iznenadilo je koliko je djeci zapravo potrebno dati im da nešto rade jer sva djeca vole stvarati. Vidjevši sreću na njihovim licima tokom učenja, znala sam da je domaćinstvo pun pogodak i da je to škola za život u pravom smislu riječi, ispričala je Martina za Srednju.hr.

Domaćinstvo u škole mogu uvesti nastavnici samo da se malo više potrude, a za to imaju i udžbenik, zaključila je.