U Hrvatskoj zabranjeno brati i prodavati vjesnike proljeća, kazne ogromne
Tek što su promolile svoje nježne glavice i najavile dolazak proljeća, visibabe su ih vrlo brzo i izgubile.
U masovnoj prodaji po gradskim tržnicama i ulazima u kvartovske trgovine i groblja, bez ikakve ih se kontrole prodaje za svega nekoliko kuna. Ista sudbina čeka i mirisnu ljubičicu, iako su obje – zakonom zaštićene!
Hrvatski državni inspektorat saopštio je da je zabranjeno brati vjesnike proljeća kao što su visibabe, ljubičice i slično cvijeće i pozvali građane da prijave svako nelegalno branje ovog cvijeća.
Naime, bez dozvole Ministarstva kulture zabranjeno ih je prodavati. I to ne zato da bi se ljudima koji samo žele zaraditi koju kunu zagorčao žiνot, već da bi u ovim lijepim proljetnicama mogli za sto godina uživati i naši potomci.
Upozorili su da njihovo branje, zbog nježnog i atraktivnog izgleda, direktno utiče na njihovu održivost.
Inspektorat upozorava da je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste vjesnika proljeća, dok je za branje visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubičica (Viola odorata L.), paseg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili dremoac (Leucojum spp.) potrebno dobiti dozvolu Ministarstva ekonomskog i održivog razvoja.
U suprotnom za njihovo sakupljanje predviđena je kazna od 25.000 do 200.000 kuna za firme, odnosno 7.000 do 30.000 kuna za fizičke osobe.
To ipak ne znači da ih se ne smije brati kako se često i pogrešno može čuti.
U Državnom zavodu za zaštitu prirode napominju da se branjem nadzemnih dijelova visibaba i mirisnih ljubica za osobne potrebe one posebno ne ugrožavaju, već se degradira estetska vrijednost prirode, a brojnim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima, za razliku od sakupljanja cijelih biljaka čime se one trajno uklanjaju sa staništa i time značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija“.
Pa stoga ako ih se već bere, neka ih se makar ne čupa iz korijena.
Evo za što ne treba dopuštenje
Za sakupljanje zavičajnih diνljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno, piše Index.hr.
