U rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu nije učestvovao ni jedan građevinski inženjer za konstrukcije?

U projektovanju rekonstrukcije zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, gdje je prekjučer prilikom pada nadstrešnice poginulo 14 osoba, nije učestvovao nijedan građevinski inženjer za konstrukcije?

Prema dokumentaciji projekta Saobraćajnog instituta CIP koji su izašli u javnost, na ovom elaboratu angažovano je četvero arhitekata za “uređenje unutrašnjih prostora i unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacija”, dok je glavni projektant “odgovorni projektant saobraćajnica”, javlja Nova.rs.

“Ja na ovom spisku ne vidim nijednog projektanta sa licencom 310, što je licenca inženjera za konstrukciju i to je problem. Ako su bilo šta radili u konstruktivnom smislu, apsolutno je nedopustivo da nema proračuna i da je rađeno bez inženjera za konstrukciju. Za ženu koja je potpisana kao glavni projektant, ja uopšte nisam sigurna da ona smije ovo da potpiše sa svojom licencom 315, što je odgovorni projektant za puteve i željeznicu”, kazala je Andrijana Milovanović, građevinska inženjerka za konstrukcije sa višedecenijskim iskustvom na poziciji vodećeg inženjera.

Ona navodi kako godinama, zajedno s drugim kolegama, svjedoči prilagođavanju propisa investitorima. Naime, većina inženjera nije željela tek tako davati saglasnost na projekte koji mogu ugroziti građane, zbog čega je omogućeno da neke projekte mogu odobriti i arhitekte.

Milovanović sumnja da mnogi od njih zažmire na nepravilnosti u zamjenu za eure.

“Nas, konstruktivnih inženjera ima malo i rijetko ko će od nas da napravi kompromis i da potpiše nešto što ne treba. Kada su to shvatili, prije desetak godina počeli su da daju zakonsko pravo da ovakve poslove i projekte daju ljudima koji to ne znaju, i koji će to sve da potpišu i zažmire, da odobre, nema veze što ne znaju za 50, 100, 1.000 eura… Naš zakon, na žalost, dozvoljava da za neke manje objekte proračun rade arhitekte, ali u ovom slučaju treba pitati te ljude koji su potpisali ovaj projekat ko od vas ima pravo da potpiše neki statički proračun?”, kaže Milovanovićeva.

Ona dodaje da su u slučaju radova na ovoj nadstrešnici, uprkos ‘upodobljavanju’ zakona u korist investitora, morali biti angažovani isključivo “konstruktivci”.

“Bez obzira na to što su neka raznorazna prava dali i drugim inženjerima koji za to nisu edukovani, ovdje imamo vješalice koje radimo isključivo mi, inženjeri konstrukcije. To ne može čak ni pola nas jer su u pitanju vrlo komplikovani proračuni, vrlo malo ljudi to zna da radi i u ovakvim slučajevima kada se takvo nešto rekonstruiše mora biti uključen građevinski inženjer sa licencom 310!”, objašnjava Milovanović.

Milovanović vjeruje da je projekt prikazan tako da u njemu “nema nikakvih konstruktivnih radova, već da je u pitanju čista estetika”.

“U ovom projektu opšte ne postoji Sveska 2 iz pravilnika Zakona o planiranju i izgradnji, a koja se odnosi na konstrukciju. To je, znači trebalo da bude nekakva adaptacija koja nema konstruktivnih promjena. Međutim, definitivno tu nečeg ima”, navodi sagovornica za Novu.rs.

“Nadstrešnica nije zapravo ni bila dimenzionisana da bilo šta nosi u konstruktivnom smislu, obzirom kako se slomila. Ona je zapravo bila ‘okačena’, odnosno ‘ovješena’ o krov i nosili su je krovni prepust i vješalice. Izgleda kao da je odjednom došlo do prekoračenja sile u svim kablovima na svim mjestima, ili je još vjerovatnije da su vješalice ‘iščupane’ jer je tokom rekonstrukcije neko radio na krovu”, kaže Milovanovićeva, ističući da volonterski nudi svoje usluge vještačenja okolnosti koje su dovele do ove tragedije.

Željeznice Srbije su pokušale “oprati ruke” kineskog konzorcijuma CRIC CCCC koji je izvodio radove tvrdnjama da nadstrešnica nije bila dio rekonstrukcije, na stotine fotografija koje su preplavile mreže dokazuju da se njenom konstrukcijom i te kako manipulisalo.

S obzirom da su svi poslovi koje u Srbiji rade kineske kompanije najstrože čuvana tajna, od samog projekta, uslova ugovora, kreditiranja, tako je i projekat rekonstrukcije Željezničke stanice i do danas nepoznanica.

Prema riječima Naima Lea Beširija sa Instituta za evropske poslove, svega par sati nakon tragedije sa CEOP platforme Agencije za privredne registre za elektronsko podnošenje zahtjeva, obrisani i svi relevantni podaci o odobravanju izvođačkih radova na rekonstrukciji Žejlezničke stanice.

Dok su kranovi i bageri još uvijek otkopavali žrtve pod ruševinama, paralelno su i sa interneta sistematski uklanjani tekstovi i fotografije koji su, prije svega par mjeseci, veličali ljepotu “nove rekonstruisane nadsrtešnice” na Željezničkoj stanici.

Ubrzo nakon nesreće pojavile su se fotografije koje nedvosmisleno pokazuju ne samo izvođenje radova, već i tone stakla i željeza koje su dodate na postojeću nadstrešnicu. Imajući u vidu da na projektu niko od potpisnika nije specijalizovan za ovakve radove, bilo je pitanje dana kada će se dogoditi tragedija, piše Nova.rs.