‘Uskoro ćemo moći dosegnuti sve mete unutar Rusije – uključujući i Sibir”, kaže ukrajinski savjetnik

Ovog je tjedna Kijev pokazao da može izvoditi udare dugog dometa bez zapadne opreme nakon što je lansirao dronove lokalne proizvodnje koji su pogodili tri vojne baze duboko u Rusiji – jednu samo 160 km od Moskve, piše Financial Times.

Ukrajinski obrambeni dužnosnici i analitičari rekli su da su napadi – u kojima je Rusija rekla da su ubijene tri osobe i malo oštećena dva zrakoplova – dio nove taktike koja nastoji poremetiti rusko vojno planiranje i uzdrmati javno mnijenje pokazujući da nigdje nije sigurno.

“Napadi se ponavljaju. Nemamo ograničenja u pogledu udaljenosti i uskoro ćemo moći dosegnuti sve mete unutar Rusije — uključujući i Sibir“, rekao je ukrajinski vladin savjetnik za obranu koji je želio ostati anoniman.

“U Ukrajini znamo koliko je teško obraniti se od ovakvih zračnih napada. Uskoro ni Rusija neće imati sigurne zone“, kazao je ukrajinski dužnosnik za FT.

Ukrajinska vlada nije javno preuzela odgovornost za napade i mnogi detalji ostaju tajni, kao što je tipično za druge specijalne operacije Kijeva, kao što je kombinirani napad dronova iz zraka i mornarice na rusku pomorsku bazu u Sevastopolju u listopadu.

Ali ono što izdvaja najnovije ukrajinske napade je njihov domet i to što su probili rusku protuzračnu obranu kako bi pogodili strateške vojne baze koje su se prije smatrale neranjivima.

Jedna od baza, aerodrom Engels u blizini Saratova u južnoj Rusiji, oko 600 km od granice s Ukrajinom, dom je ruskih bombardera dugog dometa s nuklearnim oružjem. Prema ukrajinskim dužnosnicima, to je i poligon za napade krstarećim projektilima na ukrajinsku infrastrukturu.

“Ove zračne baze upravljaju strateškim bombarderima. . . koju je Rusija koristila ne samo za udare na ukrajinske civilne mete, već i za prijetnju cijelom svijetu”, rekao je Serhiy Kuzan, voditelj think-tanka Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju u Kijevu. “Ali udari Ukrajine uništili su imidž Ruske Federacije. . . Čak su i takve stranice slabo zaštićene”, rekao je Kuzan.

“Ovi napadi . . . sigurno će učiniti Ruse manje samouvjerenim . . . Morat će razmisliti o tome kako će raspodijeliti vojnu imovinu i kako je čuvati”, rekao je zapadni vojni dužnosnik. “Rusi će sumnjati u svoju sposobnost obrane svojih strateških dobara u [zemlji].”

Ukrajina se također nada da će napadi, ako se ponove u dovoljnoj mjeri, pomoći okrenuti rusko javno mnijenje protiv sukoba.

Iako je taktika Kijeva jasna, tehnički detalji ovotjednih napada ostaju nejasni, navodi publikacija.

Kuzan je sugerirao da je dronove možda izradio državni proizvođač oružja Ukroboronprom, koji je nedavno rekao da testira jurišnu bespilotnu letjelicu s dometom od 1000 km. “To pokazuje da je Ukrajina, čak i pod tako teškim uvjetima, sposobna razviti sofisticirane sustave”, rekao je.

Međutim, prema ruskom ministarstvu obrane, bespilotne letjelice bile su ažurirane verzije bespilotnih izviđačkih letjelica TU-141 iz sovjetske ere koje datiraju iz 1970-ih.

Na temelju tih specifikacija, ukrajinski inženjer koji gradi bespilotne letjelice kako bi zadovoljile vojne zahtjeve rekao je da su one korištene u najnovijim napadima mogle putovati brzinom bliskom zvuku. Zamjena originalne kamere TU-141 također bi omogućila ‘preko 50 kg eksploziva, možda čak 100 kg. U biti bi to bila jeftina krstareća raketa’, rekao je.

Savjetnik za obranu je u međuvremenu rekao da bespilotne letjelice nisu ni modeli Ukroboronproma niti modificirani sovjetski, već zajednička inicijativa vlade i privatnog sektora koja bi “često” mogla proizvoditi nove.

Također je sugerirao da su koristili inercijske navigacijske sustave za pronalaženje svojih ciljeva. Iako su manje precizni od GPS-a, ne zahtijevaju satelitske veze pa ih se ne može ometati. To bi ih otežalo presretanje i pomoglo u objašnjenju kako su uspjeli probiti rusku protuzračnu obranu.

“Tehnologija je dovoljno precizna da pošalje ljude u raketama na Mjesec, a to je mnogo teže nego pogoditi ogromnu rusku zračnu bazu udaljenu 1000 km.”