‘Vrijeme je isteklo’: Kritičari pozivaju na okončanje programa hrane u Africi financiranog od strane Zapada

Program vrijedan milijardu dolara namijenjen revolucioniranju afričke poljoprivrede, koji podržavaju Zaklada Bill & Melinda Gates i vlada Njemačke, bori se za obranu svoje budućnosti dok sve više kritičara tvrdi da zapravo šteti poljoprivrednicima.

AGRA — koja je donedavno označavala Alijansu za zelenu revoluciju u Africi — osnovana je 2006. godine od strane zaklada Gates i Rockefeller kao način povećanja poljoprivrednih prinosa i profita farmi u podsaharskoj Africi olakšavanjem pristupa malim poljoprivrednicima te korištenjem suvremenih gnojiva i sjemena. Program kaže da je tijekom tog vremena mobilizirao više od milijardu eura ulaganja, olakšavajući reforme politike, obučavajući stotine diplomiranih studenata u uzgoju usjeva, znanosti o usjevima i agronomiji te pomažući tisućama poljoprivrednika da usvoje komercijalna gnojiva i sjeme.

ALI 16 godina kasnije, dok se kontinent bori s dvojnom prehrambenom i energetskom krizom, kritičari kažu da ova postignuća zamagljuju pravu istinu: dok sve više i više farmera možda prihvaća AGRA-in model, njihovi prihodi od prodaje usjeva nisu se ostvarili, a ruralno sirοmaštvo ostaje endemsko, piše POLITICO.

U nadi da će riješiti svoje nedostatke, AGRA je ovog mjeseca doživjela veliki rebranding – izbacila je “zelenu revoluciju” iz svog naziva – i pokrenula novi petogodišnji plan.

Ali ranije ovog mjeseca, skupina regionalnog civilnog društva, poljoprivrednih i vjerskih skupina pozvala je međunarodne donatore, uključujući Njemačku, Nizozemsku i UK, da u potpunosti uskrate financiranje inicijative. Tvrdili su da rebranding AGRA-e ne rješava njezin temeljni problem: stavlja poljoprivrednike na milost i nemilost nestabilnih globalnih tržišta, dok pogoršava sigurnost hrane na kontinentu i šteti okolišu.

“Ne zahtijevamo rebranding AGRA-e, već prestanak financiranja štetnih programa zelene revolucije“, rekao je Gabriel Manyangadze iz Instituta za okoliš južnoafričkih vjerskih zajednica.

U Zambiji i Tanzaniji, pokazalo je jedno izvješće , AGRA je uvjerila male poljoprivrednike da uzmu zajmove kako bi mogli kupiti komercijalna gnojiva i sjeme. No kad su cijene žita pale, poljoprivrednici više nisu mogli otplaćivati ​​zajmodavce, a neki su bili prisiljeni prodati svoju stoku, što ih je dodatno zadužilo. AGRA je također kritizirana zbog pomaganja multinacionalnim kompanijama za proizvodnju sjemena i pesticida kao što su Bayer, DuPont i Syngenta da se prošire u nekoliko zemalja u kojima je aktivna.

Unatoč kritikama, donatori AGRA-e ostaju pri programu.

Glasnogovornik Zaklade Gates rekao je da program “igra ključnu ulogu u pomaganju zemljama u provedbi prioriteta i politika sadržanih u njihovim nacionalnim strategijama poljoprivrednog razvoja i izgradnji otpornih regionalnih prehrambenih sustava.”

Glasnogovornik Zaklade Rockefeller rekao je da “čak i uspješni programi dolaze s lekcijama koje možemo uzeti u svom budućem radu.”

Glasnogovornik nizozemskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da ministarstvo ocjenjuje učinkovitost AGRA-e “po određenom programu”. Ovisno o lokalnom kontekstu, “vanjski dodaci, poput kemijskog gnojiva, mogu biti dio paketa rješenja, ali ne nužno”, dodao je glasnogovornik.

Novo izvješće, koje je sufinanciralo njemačko savezno ministarstvo razvoja (BMZ), pozvalo je njemačku vladu da prekine svoj rad s AGRA-om, ali je glasnogovornik BMZ-a rekao da se buduća potpora “mora procijeniti prema tome može li i kako AGRA doprinijeti društveno i ekološki zdrava transformacija poljoprivredno-prehrambenih sustava.”

U središtu programa je cilj navesti afričke poljoprivrednike da koriste više sintetičkih gnojiva.

Predstavnici AGRA-e s kojima je POLITICO razgovarao rekli su da je niska upotreba gnojiva glavni razlog zašto poljoprivredni prinosi u većem dijelu Afrike stagniraju. Subsaharski poljoprivrednici u Africi i dalje primjenjuju daleko najmanje količine u svijetu — oko 17 do 20 kilograma po hektaru svake godine. Za usporedbu, nizozemski poljoprivrednici primjenjuju u prosjeku oko 15 puta više.

Multinacionalni divovi u proizvodnji gnojiva vide podsaharsku Afriku kao svoju posljednju neosvojenu granicu, a AGRA ne bježi od priznanja da je odigrala ulogu u pomaganju da steknu jače uporište, iako joj je cilj pomoći afričkim vladama u povećanju domaće proizvodnje.

“Potrošnja gnojiva u podsaharskoj Africi udvostručila se u posljednja dva desetljeća. Neki od ovih uspjeha ili promjena mogu se povezati s našim radom,” rekao je glasnogovornik AGRA-e. U novoj petogodišnjoj strategiji gnojiva se više ne spominju eksplicitno, umjesto toga strategija se udvostručuje na jačanju tržišta i promicanju pristupa komercijalnom sjemenu.

“To je izuzetno važan dio onoga što AGRA radi — prepoznajući da možemo promijeniti živote poljoprivrednika samo pomažući im da imaju pristup sjemenu”, rekla je predsjednica AGRA-e Agnes Kalibata, dodajući da su “također potrebni” tehnologija, gnojiva i navodnjavanje. Kalibata kaže da će usredotočenost na “partnerstva” biti ključna za njegov budući pristup.

ALI Timothy Wise, iz Instituta za poljoprivredu i trgovinsku politiku, istraživačke i zagovaračke skupine, rekao je da “nema gotovo ništa novo” u strategiji.

“Oni sigurno ne čine ništa kako bi riješili mnoge načine na koje model zelene revolucije poljoprivrede potiče neodrživo korištenje zemljišta, zakiseljuje tla umjesto da ih čini plodnijima i slabi otpornost poljoprivrednika na klimatske promjene”, rekao je Wise.

“Iskreno govoreći, neuspjeh da poboljšana sigurnost hrane i prosperitet poljoprivrednika postane veći prioritet, ili čak nešto što bi mjerili, za mene je šokantan.”

AGRA je, rekao je, “imala 17 godina da postigne rezultate, s doslovno milijardama dolara podrške. Vrijeme je isteklo.”

Izvor: POLITICO