Zapadni političari traže zaštitu Kosova od “srpske i ruske agresije”

Kosovo je odani zapadni saveznik otkad ga je NATO podržao u ratu 1998.-99. Tako su 54 političara iz SAD-a, Velike Britanije, EU-a i Ukrajine poslala pismo visokom predstavniku EU-a za vanjske poslove Josepu Borrellu, američkom državnom tajniku Anthonyju Blinkenu i britanskom ministru vanjskih poslova Jamesu Cleverleyu, u kojem traže da Zapad mora zaštititi Kosovo od Srbije i Rusije, piše britanski Telegraf.

Političari u svom pismu navode da “Zapad ne može zaštititi Kosovo od srpske i ruske agresije zbog svoje naivne i pristrane politike”.

Autori pisma upozoravaju da je pristup Zapada izgradnji države na Kosovu bio “pogrešan” i da balkanskog saveznika ostavlja ranjivim.

U apelu se ističe i činjenica da je Srbija tradicionalno saveznik Rusije i da nije uvela sankcije Moskvi.

“Kosovo je suverena zemlja i funkcionalna demokratija. Pokušaji Srbije da poremete demokratske izbore na Kosovu moraju biti javno kritikovani kao strano mješanje”, prenosi Telegraf pismo u koje je ovaj medij imao uvid.

U pismu se navodi da Srbija i nekoliko evropskih zemalja ne priznaju Kosovo kao nezavisnu državu od rata u kojem je poginulo više od 10.000 ljudi, uglavnom etničkih Albanaca.

Među potpisnicima pisma su predsjednik spoljnopolitičkog komiteta američkog Senata, predjsednici spoljnopolitičkih odbora parlamenta Velike Britanije, Njemačke, Ukrajine, Litvanije, Irske, Islanda, Letonije, Češke, Estonije, američki konrgesmeni, nekoliko poslanika Evropskog parlamenta, više britanskih parlamentaraca…

Vyosa Osmani već se zahvalila autorima pisma na podršci.

Saradnik Instituta za evropske studije Rajko Petrović kaže za Kosovo online da je ovo pismo dio specijalnog informaciono-političkog rata koji se intenzivno i sinhronizovano vodi protiv Srbije u posljednjih nekoliko mjeseci, a sa ciljem da Srbija prizna Kosovo i uvede sankcije Rusiji.

“Ovakve akcije i dolaze po nalogu velikih zapadnih centara moći. Ta ‘popustljivost’ prema Srbiji, kako je nazivaju potpisnici ovog pisma, dio je taktike zapadnih sila koja ne menja njihovu strategiju, a to je da Beograd prizna nezavisnost tzv. Kosova i dopusti njegovo članstvo u Ujedinjenim nacijama”, navodi Petrović.

Imajući u vidu da se u pismu o Kosovu govori kao o suverenoj zemlji i da su među potpisnicima i dva člana ukrajinskog parlamenta (predsjednik Odbora za vanjske poslove Oleksandr Merežko i Oleksej Gončarenko, član Vrhovne Rade) nameće se i pitanje da li je to nagovještaj da će Ukrajina priznati Kosovo ili je ovdje riječ o ličnim stavovima poslanika.

Petrović kaže da što se tiče Ukrajine, u posljednje vrijeme rastu međusobne simpatije na relaciji Priština-Kijev kao posljedica albanske podrške Ukrajini u sukobu sa Rusijom.

“Sa druge strane, uprkos činjenici da Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, zvanični Kijev od početka sukoba vrši pritisak na Srbiju da uvede sankcije Rusiji i da ukrajinskim snagama pruži svaku vrstu pomoći. Za očekivati je da će Ukrajina, koja je očigledno trajno izgubila svoje istočne i jugoistočne dijelove, nakon završetka rata priznati tzv. Kosovo i na taj način uskladiti svoju vanjsku politiku sa politikom svojih zapadnih štićenika”, ocjenjuje Petrović.

Naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Aleksandar Mitić kaže za Kosovo online da je pismo zapravo koordiniran napad na Srbiju vodećih država Zapada sa ciljem da se Beogradu uputi upozorenje i da se od njega zatraže ustupci u implementaciji Briselsko-ohridskih dogovora.

“Pismo je pokazalo najmanje tri stvari. Prvo, dodatno je razobličilo euroatlantske aktere koji vode agresivan hibridni rat protiv Srbije i srpskog naroda. Ovo pismo je upravo djelić hibridnog, antisrpskog malignog arsenala članica NATO i EU, a prije svega SAD-a, Njemačke i Velike Britanije. U ovom konkretnom slučaju pridodati su i predsjednici spoljnopolitičkih odbora jastrebovskih, antiruskih režima u istočnoj Evropi, poput Češke i baltičke „trojke“, što i ne treba da čudi s obzirom da se radi o američkim proksi vlastima. Radi se, dakle, o koordiniranom napadu vodećih država Zapada, iz drugog plana, pod plaštom „slobode govora“ njihovih parlamenata, ali bez ikakve dileme uz punu potporu samih vlada tih država. Cilj je bio poslati upozorenje Beogradu ali bez ‘prljanja’ zvaničnih diplomatija”, navodi Mitić.

Kao drugo, on kaže da pismo služi da održi tenziju tokom „kolektivnog godišnjeg odmora“ u zapadnim institucijama, a kako bi se pripremio teren za septembar i za novi udar na Beograd, kosovske Srbe i Banjaluku.

“Jasna je poruka da će se taktika koja je vođena i do sada nastaviti. Ona se sastoji od ‘kvazi pritisaka’ na Prištinu – kroz ‘strašne ćuške’ za Aljbina Kurtija s efektom pravljenja od muve slona – dok mu se s druge strane dodjeljuje ordenje u vidu vizne liberalizacije, članstva u Savjetu Evrope i generalne dozvole za sijanje terora i okupaciju sjevera Kosova i Metohije. Treće, pismo očekivano dokazuje da se strateški ništa neće promijeniti u stavu Zapada prema Kosovu i Metohiji. Ovim pismom se od Beograda traže dodatno samoponiženje i ustupci u implementaciji Briselsko-ohridskih dogovora, Kurti se ohrabruje i tapše po ramenu, a Zapad se pere od odgovornosti za katastrofalne rezultate kosovske politike”, kaže Mitić.

O potpisu koji je na ovo pismo stavio Merežko, Mitić kaže da on, kao predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta iz redova partije Vladimira Zelenskog, izražava stavove koji su bez ikakve dileme etablirani u zvaničnom Kijevu.

“Kijevske vlasti moraju da igraju po notama onih koji ih podržavaju u ratu, a to znači i bespogovorno usklađivanje za politikom Zapada oko Kosova i Metohije. Samim tim smo svjedoci izuzetno negativnih postupaka i komentara ukrajinskih političara prema Srbiji, i to je trend koji će bez ikakve sumnje biti nastavljen”, ocjenjuje Mitić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer je, povodom pisma, rekao da se u njemu navodi da je dobar samo onaj u Srbiji koji priznaje Kosovo, a da on “izaziva nestabilnost jer ne priznaje Kosovo i zalaže se za Srbe”.

Na drugoj strani, Vjosa Osmani i Aljbin Kurti, juče su zahvalili potpisnicima pisma na, kako su naveli, njihovoj ‘snažnoj podršci suverenitetu i demokratiji Kosova’, kao i jer su pozvali na solidarnost sa Kosovom.