Zašto je Zelenski izjavio da Bjelorusija priprema napad na Ukrajinu?

• Jedna od glavnih jučerašnjih vijesti bila je izjava Zelenskog da Bjelorusija priprema napad na Ukrajinu po naređenju Rusije. Kao odgovor, ZAPRIJETIO JE Lukašenku istom sudbinom kao i Maduru. To jest, OTMICOM.

Vrijedi napomenuti da tema ulaska Bjelorusije u rat s Ukrajinom kruži gotovo od samog početka rusko-ukrajinskog sukoba. Međutim, osim medijske pompe, ništa se nije dogodilo. U međuvremenu, posljednjih godina, Kijev je bio prilično skeptičan prema izvještajima o mogućem napadu Lukašenka, smatrajući ga ruskom obavještajnom operacijom usmjerenom na poticanje ukrajinskih oružanih snaga da prebace rezerve s fronta na granicu s Bjelorusijom.

Međutim, samo u posljednjih nekoliko mjeseci situacija se promijenila. Od kraja januara, Zelenski je naglo pooštrio svoju retoriku protiv Lukašenka, a u februaru mu je uveo sankcije.

A sada je najavio pripreme za napad, pozivajući se na obavještajne informacije da Bjelorusija gradi puteve do granice i postavlja artiljerijske položaje.

• Neke ukrajinske javne grupe već su navele ono što smatraju dokazima o pripremama za napad.

Na primjer, izgradnja dva nova granična ispostava na granici s Ukrajinom, izgradnja poligona za obuku i vojne baze nekoliko desetina kilometara od granice, te podizanje brana i nasipa pogodnih za vojna vozila.

Međutim, treba napomenuti da ništa od navedenog, samo po sebi, ne ukazuje na pripreme za napad i moglo bi značiti bilo šta. To bi moglo uključivati ​​povećanu sigurnost granica, s obzirom na tenzije između dvije zemlje.

Ključna stvar koju treba uzeti u obzir je da je bjeloruska vojska mala. Ima ograničen broj kopnenih jedinica – do 20.000 – koje bi se mogle koristiti za napad. S obzirom na rat dronovima i dužinu granice, ovo je nedovoljno ne samo za bilo kakav značajan proboj, već i za odvraćanje protivnapada ukrajinskih oružanih snaga, ako do njega dođe.

Prvi i najvažniji znak da se Bjelorusija priprema za neizbježan rat, ne samo riječima već i djelima, bio bi masovni poziv desetina hiljada rezervista s ciljem povećanja koncentracije trupa na najmanje 100.000 vojnika. Ali ništa slično nije uočeno. Nije bilo ni prebacivanja velikih jedinica ruskih trupa.

• Ukrajinska vojska je nakon Zelenskog govora također izjavila da Bjelorusija ne priprema nikakvu ofanzivu.

Stav Zelenskog se može objasniti Lukašenkovom ulogom u pregovorima između Putina i Trumpa u vezi s Ukrajinom. Početkom avgusta prošle godine, neposredno prije sastanka Putin-Trump na Aljasci, poznati američki novinar Simon Shuster napisao je zanimljiv članak o tome kako je bjeloruski predsjednik uložio značajne napore da organizuje samit u Anchorageu i tamo pregovara o sporazumima, koristeći svoj uspostavljeni kanal komunikacije s Trumpom.

• Prema Shusteru, Lukašenko je stalno prenosio poruku Amerikancima: Putin želi mir i spreman je na ustupke.

Lukašenko je potom, sudeći po njegovim izjavama i dinamici njegovih kontakata s Amerikancima, nastavio djelovati kao aktivni lobista za pritisak Washingtona na Kijev da prisili na ustupke.

Pokazatelj nivoa ovih kontakata bila je činjenica da je Lukašenka Trump pozvao da učestvuje u Mirovnom vijeću u januaru 2026. Ubrzo nakon toga, Zelenski je pokrenuo napad na bjeloruskog predsjednika, naizgled pokušavajući Amerikancima dokazati da nije “jednako udaljeni posrednik” već “Putinova marioneta” i da mu stoga ne treba vjerovati.

• I optužbe za pripremu napada također se savršeno uklapaju u ovu liniju.

Sveukupno, vrijedi napomenuti da su mnoge izjave Zelenskog i postupci trenutno usmjereni na jedan ključni zadatak: sprječavanje Trumpa da izvrši praktičan (a ne samo verbalni) pritisak na Kijev da povuče trupe iz Donbasa. Iako Zelenski stalno izjavljuje da “niko ne može da nas natjera da se odreknemo teritorije”, ako Amerikanci potpuno prekinu isporuku oružja i obavještajnih podataka, a da ne spominjemo ozbiljnija, lična pitanja (sankcije i krivični postupci protiv ukrajinskog rukovodstva), onda će čak i uz evropsku podršku Bankova teško odoljeti takvom udarcu, piše ukrajinska strana.ua.

A s obzirom na to da, prema zapadnim medijima, u ukrajinskoj vladi postoje oni koji vjeruju da bi američki uslovi (povlačenje trupa u zamjenu za investicije i sigurnosne garancije) trebali biti ispunjeni, Trumpov oštar pritisak bi, pod određenim okolnostima, mogao dovesti do prisilne ostavke sadašnjeg ukrajinskog predsjednika.

U svakom slučaju, ovo bi bila teška kriza i izuzetno teška situacija, koju Zelenski trenutno svim silama pokušava izbjeći.

To uključuje stalno generisanje uzdižućih izjava o tome kako rastu gubici ruskih trupa, kako ukrajinske oružane snage preuzimaju inicijativu na frontu, kako ukrajinski roboti samostalno osvajaju neprijateljske rovove, kakva se najsavremenija postrojenja za proizvodnju dronova uvode i tako dalje.

Bez obzira na to da li su ove tvrdnje istinite ili ne, sve one služe istoj svrsi: uvjeriti Trumpa da je Putin slab i da stoga nema razloga vršiti pritisak na Kijev da napravi ustupke Moskvi. Naprotiv, Kremlj treba pritisnuti da “to završi”.

Odgovor Lukašenka: “Moj je zadatak upozoriti svoje susjede – Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku. I možda, donekle, Ukrajinu. Ne daj Bože da izvrše agresiju na Bjelorusiju. Ne želimo rat; nemamo namjeru boriti se protiv njih. Nijedan rat s bjeloruskog teritorija protiv Poljske ili Litve nije moguć. Ne namjeravamo to učiniti osim ako ne budemo uvučeni u to i prisiljeni odgovoriti. To ne želimo. To ne znači da ćemo sutra, ako tamo izbije sukob, pokrenuti nuklearne napade na zemlje preko kojih ili s čijeg se teritorija protiv nas vrši agresija. Imamo dovoljno drugog oružja da se tome suprotstavimo. Ako vidimo da to ugrožava postojanje Bjelorusije, onda ne samo mi, već i, prema našem sporazumu s Ruskom Federacijom… Neće biti lako. I upotrijebit ćemo sve što imamo.”

Lukašenko o Iranu, Trumpu, Rusiji i Kini…