ZBOG ČEGA SU FINCI, DANCI I ISLANĐANI NAJSRETNIJI LJUDI NA SVIJETU
Šestu godinu zaredom Finska je najsretnija zemlja na svijetu, prema ljestvici Svjetskog izvješća o sreći koja se uglavnom temelji na procjenama života. Nordijsku zemlju slijede i njezini susjedi Danska i Island.
U čemu je najveći razlog?
Pored zdravog životnog vijeka, BDP-a po glavi stanovnika, socijalnoj potpori, niskoj korupciji, velikodušnosti u zajednici u kojoj se ljudi brinu jedni druge i slobode donošenja ključnih životnih odluka, najbitniji razlog je doživljaj sreće.
Nordijske zemlje davno su postale države blagostanja, ali socijalna sigurnost nije jedino što ih odvaja od ostatka svijeta. Oni su davno naučili da osjećaj zadovoljstva ne dolazi od bogaćenja, takmičenja i slave, već od onih malih, svakodnevnih stvari.
Zašto onda nismo svi takvi? Zato što upravo jurimo za onim što ne donosi sreću.
Danci
Mala kraljevina sa samo 5,6 miliona stanovnika spada u jednu od zemalja najravnopravnijih građana na planeti, sa odličnom socijalnom zaštitom, niskom stopom kriminala i građanima koji imaju veliko povjerenje u državne institucije i jedni u druge. Dancima nije bitno ko zauzima kakav položaj u društvu, da li je neko ljekar ili čistač.
Standardna radna sedmica u Danskoj sastoji se od samo 37 sati radnih sati. Nalazi OECD-a pokazuju da Danci godišnje rade 1563 sata, što je znatno manje od prosjeka OECD-a koji iznosi 1739 sati.
Ali uz svo to slobodno vrijeme – stižu li Danci uopšte išta uraditi? Odgovor je da.
Nalazi OECD-a pokazuju da su Danci zapravo jedna od najproduktivnije i najmarljivije radne snage u Evropi. Fleksibilno radno vrijeme je uobičajeno jer većina muškaraca i žena radi. Održavanje dodatnih sati na poslu se ne preporučuje.
Turistima danska svakodnevica djeluje nestvarno: stanovi se danju često ne zaključavaju, roditelji ostavljaju kolica s bebama ispred prodavnica dok kupuju, a trgovci smatraju da im nisu potrebne sigurnosne kamere. Čak i u bankama rijetko možete vidjeti čuvara. Danci se zadovoljavaju malim stvarima. Najčešća riječ koja se kod njih čuje je “hige” (hygge) – u slobodnom prijevodu: divota, uživancija. Koriste je u svakoj prilici i sve može da bude hige: dan u prirodi, večera s prijateljima, vožnja bicikla, gledanje filma, pivo u baru…
Lekcija iz Danske glasi: Kad god možete, iskoristite vrijeme za uživanje i shvatite važnost povjerenja!
Finci
Oni vole život. To je hladna zemlja, s malo sunca, i svaki sunčani dan ljudi koriste da ga provedu napolju, u društvu. U toplini doma posvećeni su pripremanju hrane, igri s djecom i vremenu sa supružnicima. U Finskoj između građana ne postoje velike razlike u prihodima. Da postanu slavni, ne zanima ih previše. Svaki Finac živi normalnim, udobnim životom gdje se bez velikog stresa plaćaju računi i kupuju neophodne stvari. Niko nikome ne zavidi, niti se uperi prstom na onoga koji ima više. Oni nisu opterećeni ni poslom, imaju osmočasovno radno vrijeme i posao ne nose kući. Naprotiv, privatnost i porodica su im važniji od trke za bogatstvom.
Lekcija koju daju svijetu glasi: Velike stvari su nevažne, a male su presudne!
Islanđani
Građani ovog ostrva žude su stvaralaštvom. Svaki deseti Islanđanin tokom života objavio je bar jednu knjigu. Nevjerovatno je koliko drže do kreativnosti i toga da se ostvare na umjetničkim poljima. Ostaviti trag iza sebe u vidu nekog dijela na Islandu je pravilo, a ne izuzetak. To ih razlikuje od svih naroda na svijetu koji su ovaj segment života podredili novcu i kupovini dobara. Na Islandu se kreativnost i talent razvijaju i važniji su od bilo kog zanimanja. Ne spadaju u hobi, već postoji mnoštvo umjetničkih poslova.
Lekcija sa Islanda glasi: Sreća je u stvaranju, a ne u stjecanju!
SUŠTINA SRETNOG ŽIVOTA
Iz ovih iskustava možemo da naučimo kako toliko željena sreća nije tamo gde je najčešće tražimo: u haotičnoj trci za novcem. Koji kilogram više, koji kvadrat stana manje, koga briga? Ako smo okruženi onima koje volimo, ako smo zdravi, ako možemo da potrčimo, pokisnemo, poigramo se, naberemo poljsko cvijeće, sunčamo se u parku, uživamo u šolji čaja, knjizi, filmu, pojedemo kolač, imamo dobre odnose s porodicom, prijateljima, kolegama i komšijama… e, onda te male stvari postaju suština života, piše Stil.