Bolest koja jelene pretvara u zombije širi se Amerikom, hrvatska stručnjakinja objašnjava što se događa
Bolest CWD se pojavila 1960-ih kod zatočenih jelena u Coloradu, a 2016. godine zabilježen je i prvi slučaj u Evropi. CWD može utjecati na većinu divljih i uzgajanih vrsta jelena, a pronađen je u SAD-u i Kanadi , kao i u Južnoj Koreji i Norveškoj, rekli su centri za kontrolu i prevenciju bolesti .
- Dakle, nije novost , ali stručnjaci kažu da se potajno širi Sjevernom Amerikom, a broj slučajeva raste.
Uzbune su se oglasile nakon što je otkriveno da su stotine jelena u Nacionalnom parku Yellowstone u Wyomingu zaražene visoko zaraznom i smrtonosnom bolešću. Odjel za divljač i ribu Wyominga testirao je meso 6701 jelena, losa i losa 2022. godine, otkrivajući bolest u oko 800 uzoraka.
Bolest koja “jelene pretvara u zombije”, odnosno Chronic Wasting Disease (CWD), širi se Sjevernom Amerikom, a znanstvenici strahuju da bi mogla prijeći na ljude. Bolest CWD se dosad proširila u 32 američke države i četiri kanadske provincije, piše Jutarnji.hr.
Epidemiolog Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje zaraznih bolesti Sveučilišta Minnesota, nedavno je za Guardian izjavio kako bi širenje ove bolesti diljem SAD-a moglo postati “katastrofa” s potencijalom širenja izvan životinja.
– Chronic Wasting Disease (CWD) je zarazna prionska bolest u porodici Cervidae kojoj pripadaju jeleni, losovi, sobovi itd. Bolest spada u transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE), grupu rijetkih, progresivnih neurodegenerativnih bolesti od kojih obolijevaju ljudi i neke životinjske vrste, a uzrokuje ih prion. Neminovno su letalnog ishoda. Najčešće bolesti iz te skupine su: goveđa spongiformna encefalopatija (GSE), grebež kod malih preživača (ovce i koze), spongiformna encefalopatija jelena, spongiformna encefalopatija američke vidrice, a kod ljudi su opisane sljedeće bolesti: Creutzfeldt-Jakob-ova bolest (CJD), varijanta Creutzfeldt-Jakob-ove bolesti (vCJD) i kuru.
Osim navedenih, u skupinu TSE bolesti kod ljudi spadaju još i neke vrlo rijetke genetske bolesti kao što su Gerstmann-Sträussler-Scheinkerova bolest, familijarna fatalna insomnija, itd – rekla je dr. Karmen Branović-Čakanić, voditeljica Laboratorija za transmisivne spongiformne encefalopatije Hrvatskog veterinarskog instituta.
Riječ je o Referentnom nacionalnom laboratorij za dijagnostiku transmisivnih spongiformnih encefalopatija u koje spada i CWD koji je i službeni laboratorij za hranu i hranu za životinje u RH.
– Bolest CWD se pojavila 1960-ih godina u američkoj državi Colorado kod zatočenih jelena, a dvadesetak godina kasnije pronađena je i kod divljih jelena. Bolest je detaljno opisana 1970-ih i njezin je uzročnik prion. Bolest se širi tzv. horizontalnim izravnim prijenosom, što podrazumijeva kontakt oboljelih i zdravih životinja slinom, izmetom i urinom.
– Također, prenosi se i neizravnim prijenosom što uključuje kontaminaciju tla, hrane ili vode iz okoliša. Prioni ulaze u okoliš raspadanjem lešine i izlučivanjem tjelesnih tekućina za koje je utvrđeno da sadrže visoke razine priona. Ako se na tako zagađenom okolišu pasu zdrave životinje, može doći do zaraze.
– Problem s uzročnikom prionom je da je ta molekula izrazito otporna na sva danas dostupna dezinfekcijska sredstva i ne može se lako uništiti, naročito ne u kontaminiranom okolišu – pojasnila dr. Branović-Čakanić.
Sve do 2016. godine bolest koja “jelene pretvara u zombije” nije bila opisana u Evropi.
– Tada se pojavio prvi slučaj CWD-a i to u Norveškoj na divljem sobu. Kasnije je dokazana u Švedskoj i Finskoj. Evropska unija je uvela trogodišnji Program obaveznog testiranja na CWD u 8 država uključujući Švedsku, Finsku, Norvešku, Poljsku, Estoniju, Latviju, Litvu i Island. Tim programom utvrđeno je u skandinavskim zemljama 40-ak pozitivnih slučajeva CWD-a, dok u drugim državama bolest nije dokazana – naglasila je dr. Branović-Čakanić.
Sugovornica za Jutarnji ističe kako trenutno nema dokaza da CWD predstavlja prijetnju ljudima.
– No, zoonotski potencijal nije još dovoljno dobro istražen. Do danas nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije CWD-om kod ljudi. Međutim, neke studije na životinjama sugeriraju da CWD predstavlja rizik za određene vrste primata koji nisu ljudi, a jedu meso životinja zaraženih CWD-om ili dolaze u kontakt s mozgom ili tjelesnim tekućinama zaraženih jelena ili losova. Od 1997. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da je važno spriječiti uzročnike svih poznatih prionskih bolesti da uđu u ljudski prehrambeni lanac – zaključila je dr. Branović-Čakanić.