Profil prosječnog Srbina koji živi u Njemačkoj: Zaradi i do 4.000 eura mjesečno, muči ga kirija, penzija mu ključna i ne bi se još vratio u Srbiju

Prosječan srpski gastarbajter u Njemačkoj zarađuje između 1.500 i 4.000 eura, najčešće iznajmljuje stan, donekle zna njemački jezik, školuje djecu, riječ penzija mu je često u “ustima” i ne bi se vratio u Srbiju sve dok može da radi i zarađuje.

U najjačoj europskoj ekonomiji, koja je osjetila i osjeća posljedice energetske krize, ali koja i bukvalno vapi za radnom snagom, živi i radi minimum 400.000 Srba.

Najčešće su to mladi ljudi do 45 godina, ali su danas u Njemačkoj i oni stariji koji čekaju penziju i to im je lični uslov i da se vrate u Srbiju. Na pitanje zašto i šta im je to tamo toliko bolje, kažu da je sve nekako “lakše, sporije, uređenije i sa mnogo manje stresa i razmišljanja o tome kako sutra”.

Svoju egzistenciju temelje na radu i to najčešće u manjim firmama u oblasti ugostiteljstva i proizvodnji, ali i u zdravstvu, metalnoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, uslugama čišćenja, obezbjeđenja… Za većinu ovih poslova ne treba im dobro znanje jezika, mada je poželjno, dok je u zdravstvu obavezno. S godinama mnogi od njih i nauče jezik, oni stariji teže, ali djeci koja se školuju vremenom postaje kao maternji.

Po pravilu, važi da što su bolje kvalifikacije i što bolje govore njemački jezik, to im je jednostavnije da dođu do posla i dugoročno ostanu. Ipak, većina radnika iz Srbije u Njemačkoj radi one manje plaćene poslove, za koje se traži samo diploma srednje škole i površno znanje jezika.

Muškarci najčešće zarađuju na građevini i srodnim djelatnostima, gdje u prosjeku zarađuju i do 2.500 eura mjesečno. Zidar zarađuje 3.214 eura, moler 2.975 eura, a kovač može zaraditi 3.053 eura mjesečno. Umijeće varioca se plaća oko 2.819 eura, a keramičara oko 3.000 eura. Vozač viljuškara, na primjer, ima projsečnu platu 2.679 eura, a putar 3.463 eura. Sve su to prosječne plate po zvaničnoj statistici.

Veliki broj Srba je u Njemačkoj radi i u ugositeljstvu bilo kao kuvari ili posluga i tu su plate nešto manje i kreću se oko 1.800 eura u prosjeku. Naše medicinske sestre, u ovoj ekonomski najrazvijenijoj europskoj zemlji zarađuju i do 2.600 eura.

Ono što je interesantno jeste da mnogi Srbi u Njemačkoj često rade i dodatni takozvani “mini džob”. Na takvim poslovima najčešće rade po oko dva sata i oni im mogu donijeti oko 1.000 eura mjesečno u prosjeku.

Sad već tradicionalno najtraženiji su radnici u zdravstvu, medicinske sestre i ljekari, pa najveći broj radnika koji je otišao sa područja Balkana, upravo je iz ovog sektora. Fizioterapeut ima prosječnu platu 2.588 eura, bolničar 3.511 eura, medicinska sestra 3.645 eura, zubni tehničar 2.590 eura. Medicinsko-tehnički laboratorijski asistent 3.497 eura, a doktori prosječno 6.337 eura.

Naši ljudi se zapošljavaju u struci i sa diplomama različitih fakulteta, pa tako inženjer mašinstva zarađuje oko 6.173 eura, inženjer elektrotehnike 6.300 eura, arhitekta 4.122 eura. Programerima su vrlo visoke plate, što je trend širom svijeta.

Kako kažu srpski gastarbajteri u Njemačkoj razlozi odlaska su, kažu, realni – mnogo veća zarada za isti rad nego u Srbiji, lagodniji život i kako tvrde, manje stresa, jurnjave, strahova za egzistenciju i pitanja kako porodici osigurati bar osnovna sredstva za život.

– Sve je nekako lakše, mirnije. U mnogim firmama možeš da odabereš hoćeš li raditi šest ili osam sati ili prekovremeno. Tako supružnici sa djecom najčešće odlučuju da žena radi skraćeno, a muž osam sati dnevno. Prednost je i što nam je svima škola i posao praktično nadomak kuće i što ne gubimo ni vreme ni strpljenje u prijevozu i gužvi… Zna se da ćeš dobiti platu na vreme i da ćeš imati dovoljno novca da pokriješ sve troškove bez ustezanja i kalkulisanja čega treba da se odrekneš – kaže za Blic Mirko koji četiri godine živi u Ahenu sa suprugom i dvoje djece.

Kako navodi, svi Srbi koji rade najčešće su i kreditno sposobni, pa gotovo svi uzimaju i dobre automobile na kredit. Za nekretnine se ipak malo odlučuju jer su u pitanju dugoročni zajmovi od 20 i više godina.

Smještaj problem

Malo Srba u Njemačkoj ima i svoj stan. Svi iznajmljuju prostor gdje žive, ali i ovdje postoje pravila – ne može recimo 4 člana porodice u 30 kvadrata. A, kirija nije nikako zanemarljiv trošak i u prosjeku iznosi oko 1.000 eura.

Minhen: Jednosoban stan (u centru) 1.355 eura
– jednosoban stan (van centra) 1.037
– trosoban stan (van centra) 1.894

Dortmund: Jednosoban stan (u centru) 665.00
– jednosoban stan (van centra) 366.00
– trosoban stan (u centru) 1.450.00
– trosoban stan (van centra) 800.00