ŽENA KOJA JE OSVETILA MUŽA I POSTALA OLIČENJE ČASTI: Spalila je skoro cijeli grad, a svakog ko ju je OVO pitao – živog je zakopala

Za kneza Igora i kneginju Olgu pričali su da su najljepši par Rusije. On je bio moćan i slavan vladar poznat kao sposoban vojskovođa i mudar monarh. Ona je u narodu bila poznata jednostavno kao – prekrasna. Živjeli su sredinom 10. vijeka, a njihova ljubav već tada je bila poznata širom zemlje.

Kneginja Olga Kijevska je bila prva ruska svetica. Početkom svog vladanja, bila je poganska, ali se kasnije obratila na kršćanstvo, što je bio rijedak događaj za taj period.

• Međutim, manje je poznato da je njen suprug, knez Igor, bio ubijen, a Olga je uzela stvari u svoje ruke i osvetila se za njegovu smrt.

Godine 914. Igor je ratovao sa slovenskim plemenom Drevljani, koje je pobijedio i naložio im da mu u budućnosti plaćaju danak. Oni su inicijalno pristali, ali su vjerovatno još tada krenuli da kuju zavjeru kako bi se osvetili osvajaču.

Prilika za to ukazala se nakon neuspješnog ratovanja Igora protiv Vizantije. U jesen 945. Igor je otišao kod Drevljana da uzme danak. Vizantijski hroničar Lav Đakon zabilježio je da su ga oni isprva lijepo primili, a onda na prevaru zarobili. Hroničar je zapisao i kneževu pogibiju – za noge su mu vezali teška drva i onda ga raskomadali, piše Istorijski zabavnik.

Olga je bila neutješna. Ne samo da je ostala bez ljubavi i velikog zaštitnika već je po smrti muža postala i regent Igorovom nasljedniku i svom trogodišnjem sinu Svjatoslavu.

Njena tuga zbog gubitka supruga i bijes zbog načina na koji je umro vremenom nisu jenjavali. Naprotiv! U narodu je počelo da se priča da kneginji niko ne smije ni da spomene brak ili da bi mogla ponovo da se uda. Ko god bi donio takav prijedlog završavao bi pogubljen.

Olga je vladala čeličnom rukom i nije dozvoljavala nikakva miješanja u državne poslove, a ni u njen lični život. A onda je od Drevljana stigla nevjerovatna ponuda…

U pismu stiglom na dvor Drevljani su navodili kako je njen suprug Igor bio tiranin i kako su morali da ga se oslobode. Sa druge strane, ona je za njih mudra i poštena vladarka protiv koje se neće buniti već žele da je imaju na svojoj strani.

• Zato predlažu da se Olga uda za njihovog kneza Mala i tako učvrste savez.

Nakon što su joj poslali izaslanstvo koje je trebalo uvjeriti u njen brak s njihovim knezom, ona je odlučila igrati na njihovu strahopoštovanju. Umjesto da ih odmah napadne, Olga je organizirala veliku gozbu za njih, a zatim ih je odvukla u podrum i tamo ih zatvorila.

Nakon toga, poslala je Drevljanima pismo u kojem ih je pozvala da pošalju veći broj svojih uglednika, pod izgovorom da će ih osobno voditi do Kijeva. Kada su Drevljani poslali veći broj svojih ljudi, Olga ih je naredila da se okupaju i pripreme za susret s njenim ljudima.

• Olga je tada naložila da se saune zatvore i sve ih ubila!

Pronalazila je kreativne i neobične načine za kažnjavanje njihovih predstavnika. Tako je npr. naredila da se izgrade jamice u koje su Drevljani bili zakopani živi.

Nakon ovoga, Olga je naredila svom vojskovođi da napadne grad Drevljana. Kada su njezini vojnici došli do grada, počeli su ga uništavati i ubijati sve što su našli. Međutim, Olga je odlučila da ne uništi cijeli grad, već je naredila da se dio grada ostavi netaknut kako bi Drevljani mogli nastaviti s poljoprivredom i trgovinom.

Legenda prema Nestorovoj hronici navodi da se kneginja Olga služila različitim taktikama, naredila je Drevljanima da joj plate danak u pticama i krznu. Kada su Drevljani poslali svoje izaslanike s darovima za nju, Olga im je odgovorila da joj treba još više darova, posebno ptica. Kada su Drevljani ponovo poslali svoje izaslanike s više darova, Olga je naredila svojim ljudima da svaku pticu omotaju sa slamom i krpicama. Kada se spustila noć i Drevljani upalili baklje zbog svjetla, pušteno je nekoliko hiljada ptica natrag u Drevljansku zemlju.

Ovo je bila jedna od Olginih taktika kako bi pokazala Drevljanima svoju moć i kako bi ih učinila poslušnijima. Zahtijevajući tako velik broj ptica, Olga je tražila nešto što je bilo teško postići, a kad su Drevljani poslali ptice, ona ih je zapalila kako bi im pokazala da ih može uništiti kad god to poželi.

A poslije?

Kneginja Olga vladala je sve do punoljetstva sina pokazavši se kao izuzetno sposobna. Godine 957. došla je u Carigrad gdje se krstila uzevši ime Jelena, po prvoj hrišćanskoj carici, majci Konstantina Velikog. Tako je postala prva ruska vladarka koja je primila kršćanstvo, a ceremoniju je detaljno opisao Konstantin VII. Porfirogenet.

Na povratku iz Carigrada se ispostavilo da njeni podanici osjećaju manje sklonosti prema kršćanstvu, uključujući sina Svjatoslava koji je ostao poganin. Nakon što je Svjatoslav postao knez, obavljala je upravne poslove dok je njezin sin ratovao. Kada su Pečenezi 969. napali i stavili pod opsadu Kijev, Olga je tada umrla. Umrla je 11. jula 969. godine, dok je njen sin Svjatoslav ratovao sa Bugarima. Taj dan Ruska pravoslavna crkva danas obilježava kao dan Svete Olge Kijevske.

Dvadeset godina nakon njezine smrti, njezin unuk Vladimir I. Veliki primio je kršćanstvo i krstio Rusku zemlju.